hrvatski

Prilozi za dvije slike s riječkoga područja kroz barokna istraživanja Radmile Matejčić

Barokne studije Radmile Matejčić ostaju aktualne i dugo nakon objave, a poseban poticaj istraživačima što ih slijede daje i ono što je katkad tek naslutila. Toga su primjeri dva slikarska djela s riječkoga područja - "Pranje nogu" Pietera Thijsa iz župne crkve sv. Petra i Pavla u Bribiru, te "Sv. Ivan Nepomuk na odru" na svečevu oltaru u riječkoj prvostolnici. Oltarnoj slici "Pranje nogu" Radmila Matejčić više se puta vraćala kao djelu Jacopa Palme mlađega, no ipak uz opasku da na njoj "zbunjuje stanoviti sjevernjački način interpretacije". Povijest te danas argumentirano odbačene atribucije vezana je za Strossmayerovu galeriju starih majstora i njezine upravitelje, a kasnije i pojedince aktivne u Društvu prijatelja Strossmayerove galerije, koji su u nekoliko navrata tijekom 1920-ih i 1930-ih razmatrali ideju pohrane slike u Akademijinoj galeriji, a koju su Bribirani uvjetovali donacijom sredstava za izgradnju vodovoda. Izlaganje nastoji rasvijetliti ovu manje poznatu epizodu u povijesti slike i njezine atribucije, u koju su se u razdoblju od skoro tri desetljeća, osim Crnčića, Téreyja i Schneidera, upleli i zagrebački nadbiskup Antun Bauer, kolekcionar Benko Horvat te restaurator Zvonimir Wyroubal. Drugi prilog za Radmilu Matejčić kreće od njezine slutnje o slici "Sv. Ivan Nepomuk na odru" na svečevu oltaru u katedrali sv. Vida, za koju je u monografiji o riječkoj katedrali objavljenoj postumno 1994. godine primijetila da je "vjerojatno rađena prema grafičkom predlošku". Riječ je doista o djelu nastalom prema postojećem uzoru - slici u augustinskoj crkvi uz bečki Hofburg, i samoj kopiji ranijih prikaza nastalih sredinom 17. stoljeća u krugu češkoga slikara Karela Škréte, a koju su tijekom prve polovine 18. stoljeća u bakrorezni medij prenijeli grafičari njemačkoga govornoga područja poput Johannesa Andreasa Pfeffela i Johanna Adama Schmutzera.

Bribir, Pieter Thijs, Strossmayerova galerija starih majstora HAZU, povijest sabiranja u Zagrebu, Rijeka, katedrala sv. Vida, sv. Ivan Nepomuk, Beč

nije evidentirano