hrvatski

Seroprevalencija SARS-CoV-2 na području Hrvatske

Koronavirusi (CoV) su velika obitelj RNA virusa koja uzrokuje bolesti dišnog sustava, a one se klinički mogu manifestirati u rasponu od obične prehlade do znatno težih oblika bolesti poput pneumonije praćene akutnim respiratornim sindromom (SARS ; eng. Severe Acute Respiratory Syndrom). COVID-19 je bolest koju uzrokuje novi SARS-CoV-2 koji se lako širi između ljudi, neovisno o prisutnosti simptoma u zaražene osobe. Prvi slučajevi ove bolesti zabilježeni su u Kini u provinciji Hubei sredinom prosinca 2019. godine. Prvi slučaj u Hrvatskoj zabilježen je 25. veljače 2020. godine. Restriktivne epidemiološke mjere uvedene su u ožujku 2020. godine kako bi se spriječilo i kontroliralo širenje bolesti. Postupno popuštanje mjera započelo je u svibnju 2020. godine što je dovelo do postupnog rasta broja zaraženih tijekom ljeta te značajno ubrzanog rasta novozaraženih koje je započelo u rujnu 2020. godine. Do sada je u Hrvatskoj laboratorijski potvrđen 356 181 slučaj zaraze uzrokovane SARS- CoV-2, a 8026 osoba je preminulo. Kako bismo procijenili stvarnu proširenost COVID-19 analizirali smo seroprevalenciju i prisutnost neutralizacijskih protutijela (NT) u uzorcima seruma opće populacije u Hrvatskoj nakon prvog (veljača - srpanj 2020. godine) odnosno drugog (kolovoz 2020. - veljača 2021. godine) pandemijskog vala. Početno serološko testiranje provedeno je komercijalnim imunoenzimskim (ELISA) testom (Vircell, Microbiologists, Granada, Španjolska), a za reaktivne uzorke kao potvrdni test korišten je test neutralizacije virusa (VNT ; eng. virus neutralization test). Zabilježena je statistički značajna razlika u rezultatima ukupne seroprevalencije između prvog (ELISA 2, 2% ; VNT 0, 2%) i drugog pandemijskog vala (ELISA 25, 1% ; VNT 18, 7%). Seropozitivne osobe su zabilježene u svim dobnim skupinama uz statistički značajnu razliku po dobi. Najniža prevalencija NT protutijela nađena je djece (<10 godina ; 16, 1%) te u osoba starije životne dobi (60-69, te 70 i više godina ; 16, 0%, odnosno 12, 8%). U ostalim dobnim skupinama seropozitivnost se kretala u rasponu 19, 3-21, 5%. Nadalje, uočena je razlika u seroprevalenciji između kontinentalnih i primorskih županija. Usporedbom rezultata seroprevalencije nakon prvog i drugog pandemijskog vala COVID-19 uočeno je značajno povećanje seroprevalencije nakon drugog pandemijskog vala. Iako su seropozitivne osobe dokazane u svim dobnim skupinama hrvatskog stanovništva, ipak postoje značajne razlike između dobnih skupina i zemljopisnih područja.

SARS-CoV-2 ; seroprevalencija ; Hrvatska

nije evidentirano