hrvatski

Povezanost medicinskih pokazatelja težine i rasporeda ozljeda utvrđenih obdukcijom smrtno stradalih u prometnim nesrećama i vrsta sudionika u prometu

Cilj istraživanja Istraživanjem je testirana hipoteza o postojanju pravilnosti u težini i rasporedu ozljeda kod smrtno stradalih sudionika u prometu prema njihovu svojstvu sudjelovanja u prometu (pješaci, biciklisti, motociklisti, vozači, suvozači i ostali putnici u vozilu) i u odnosu na trenutnu smrt i smrt unutar 30 dana od ozljeđivanja. Ciljevi istraživanja bili su utvrditi razliku u opsegu ozljeda smrtno stradalih sudionika u prometu između mlađih i starijih dobnih skupina, osoba poginulih na licu mjesta prometne nesreće i umrlih tijekom bolničkog liječenja ; potom utvrditi trend u smrtnom stradavanju u promatranom vremenskom razdoblju, ukupno i prema spolu te po svojstvu sudjelovanja u prometu ; te ispitati postoji li pravilnost u raspodjeli smrtnog stradavanja u prometu u odnosu na dob dana i dan u tjednu, vremenske uvjete, stupanj obrazovanja te stanja alkoholiziranosti u vrijeme stradavanja. Nacrt studije Presječna studija iz povijesnih podataka obuhvatila je smrtno stradale sudionike prometnih nesreća (pješake, bicikliste, motocikliste, vozače, suvozače i putnike) koji su bili obducirani na Kliničkom zavodu za patologiju i sudsku medicinu KBC Osijek tijekom vremenskog razdoblja 1998. – 2018. godine. Izvor povijesnih podataka bio je arhiv Kliničkog zavoda za patologiju i sudsku medicinu KBC Osijek (obdukcijski zapisnici) i elektronička arhiva prometne policije Osječko- baranjske županije, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Ispitanici i metode U istraživanje je bilo uključeno 678 smrtno stradalih, obduciranih sudionika prometnih nesreća uključujući umrle unutar 30 dana od prometne nesreće. Ozljede evidentirane u obdukcijskom zapisniku klasificirane su prema težini pomoću skraćene ljestvice (engl. The Abbreviated Injury Scale, AIS), zadnjeg revidiranog izdanja iz 2015. godine. MAIS 3+ (AIS 3 do AIS 6) skupina najteže ozlijeđenih osoba proučavana je zasebno od AIS 2 ozljeda i uspoređivana po svojstvu sudjelovanja u prometu, vremenu smrti od ozljeđivanja i dobi, a s obzirom na njezinu važnost u doprinosu nastanka smrtnog ishoda. Za svakog ispitanika utvrđena je maksimalna težina ozljede (MAIS) i kumulativni učinak višestrukih ozljeda izračunavanjem vrijednosti ISS-a (engl. Injury Severity Score) i NISS-a (engl. New Injury Severity Score). Za sve analizirane varijable napravljena je deskriptivna statistika. Kontinuirane varijable prikazane su kao aritmetička sredina i standardna devijacija, a kategorijske frekvencijom i relativnom frekvencijom (postotak). Usporedbe između kategorijskih varijabli rađene su χ2 (Chi2) testom, odnosno Fisherovim egzaktnim testom. Jednostrukom linearnom regresijom utvrđeni su trendovi broja smrtno stradalih sudionika u prometu po promatranim godinama za ukupan broj i posebno prema spolu. Jednofaktorskom analizom varijance (ANOVA) testirane su razlike između ISS-a prema svojstvu sudjelovanja u prometu, dobnim skupinama i vremenu smrti. Tukeyevim post hoc testom utvrđene su stvarne razlike između analiziranih skupina. Ako nije bio zadovoljen uvjet homogenosti varijance, primijenjen je Kruskal-Wallisov test. U svrhu analize međudjelovanja pojedinih skupina, dvofaktorskom analizom varijance s interakcijom testirane su razlike u ISS-u prema svojstvu sudjelovanja u prometu i vremenu smrti, svojstvu sudjelovanja u prometu i dobnih skupina, dobnih skupina sudionika i vremena smrti, svojstvu sudjelovanja u prometu i spola te spola i vremena smrti. Pearsonovim koeficijentom korelacije utvrđene su povezanosti između ISS-a i NISS-a u skupinama prema svojstvu sudjelovanja u prometu. Za sve statističke analize odabrana je razina značajnosti od 5 %. Rezultati U promatranom 21-godišnjem razdoblju na području Osječko-baranjske županije u cestovnom prometu smrtno je stradalo i obducirano 728 sudionika, od čega je analizirano 678 sudionika prometa i šifrirano 4949 ozljeda pomoću AIS-a. Zabilježen je značajan negativan ukupni trend smrtnog stradavanja u prometu (P < 0, 001) u razdoblju 1998. – 2018. godine, pri čemu se broj smrtno stradalih u prosjeku smanjivao svake godine za 1, 426. Za muškarce je negativan trend smrtnog stradavanja u prometu bio statistički značajan (P < 0, 001), dok za žene nije (P < 0, 10). Značajan negativan trend smrtnog stradavanja zabilježen je kod pješaka (P < 0, 005), biciklista (P < 0, 006), vozača (P < 0, 04) i suvozača (P < 0, 009), dok za motocikliste i putnike negativan trend nije bio statistički značajan. Značajni broj sudionika smrtno je stradao na mjestu događaja (P < 0, 001), i to u naselju na suhom kolniku. Većinom su to bili muškarci u dobi 45 – 64 godina sa srednjom stručnom spremom. Smrtno stradali sudionici u prometu su u najvećem broju bili ozlijeđeni subotom (P = 0, 054), što nije statistički značajno u odnosu na ostale dane u tjednu. Prema vremenu stradavanja, smrtno stradali sudionici su značajno češće bili ozlijeđeni u vremenu od 12:00 – 17:59 sati nego u ostala doba dana. Značajna većina smrtno stradalih bili su vozači osobnih automobila (OA) (P < 0, 001) koji su ujedno značajnije od ostalih sudionika bili pod utjecajem alkohola (P < 0, 001). Ranjivija skupina sudionika pješaci, biciklisti i motociklisti činili su gotovo polovicu (49, 9 %) smrtno stradalih obduciranih sudionika u prometu. Usporedbom učestalosti distribucije ozljeda AIS 2 između šest promatranih skupina sudionika u prometu utvrđeno je da su pješaci imali značajno češće prijelome donjih ekstremiteta (P < 0, 001) i zdjelice (P < 0, 04), dok su suvozači u OA imali značajno češće ozljede abdomena (P = 0, 01) i lica (P = 0, 03). Usporedbom učestalosti distribucije najmanje jedne teške MAIS 3+ ozljede između šest promatranih skupina sudionika u prometu utvrđeno je da su ozljedu glave značajno češće imali biciklisti (P < 0, 001), dok su vozači osobnih automobila značajno češće imali ozljedu abdomena (P < 0, 001), a suvozači u osobnom automobilu tešku ozljedu prsnog koša (P < 0, 001). Za skupinu motociklista značajno su češće bile ozbiljne MAIS 3 + ozljede gornjih (P = 0, 002) i donjih (P = 0, 03) ekstremiteta. Značajna većina sudionika u prometu smrtno je stradala na mjestu prometne nesreće (P< 0, 001), potom 2. – 30. dana (27 %), dok je unutar 1. dana od ozljeđivanja umrlo 25, 2 % sudionika. Promatrajući pozitivitet na najmanje jednu AIS 3 do AIS 6 ozljedu (MAIS 3+), sudionici umrli na mjestu događaja (n = 324) imali su statistički značajno češće MAIS 3+ prsnog koša, abdomena, vratne kralježnice, prsne kralježnice, otvorene prijelome gornjih ekstremiteta, ozbiljne prijelome donjih ekstremiteta, nestabilne prijelome zdjelice, vanjske ozljede na koži tijela i ozljede lica. Sudionici umrli na mjestu ozljeđivanja imali su značajno češće maksimalne ozljede (AIS 6) glave, vratne kralježnice, prsnog koša i abdomena (P < 0, 001). Sudionici prometa umrli 2. – 30. dana (n = 183) imali su značajno češće ozbiljne (AIS 3), teške (AIS 4) i kritične (AIS 5) ozljede glave. Značajna većina sudionika u prometu (78, 5 %) imala je maksimalnu ozljedu u jednoj ISS regiji, od čega 313 sudionika u području ISS regije glave i vrata, 173 prsnog koša, 27 abdomena i 19 u regiji ekstremiteta. Maksimalnu ozljedu u istodobno dvije ISS regije je imalo 17, 1 % smrtno stradalih u prometu. Sudionici u prometu umrli na mjestu ozljeđivanja imali su najveću prosječnu vrijednost ISS-a od 61, 66, dok su sudionici umrli 2. – 30. dana imali najmanji prosječni ISS od 35, 74. Sudionici prometa umrli unutar 1. dana od ozljeđivanja imali su prosječni ISS od 48, 16. Na mjestu prometnog događaja najveći broj smrtno stradalih bio je dobi 25 – 44 godine (33, 0 %), dok su sudionici dobne skupine 45 – 64 godine najčešće umirali unutar 30 dana hospitalizacije. Prema rezultatima ANOVE postoji značajna razlika u ISS vrijednosti za šest skupina sudionika u prometu te između dobnih skupina smrtno stradalih sudionika. Utvrđeno je da se sudionici dobi mlađe od 25 godina značajno razlikuju prema ISS-u od sudionika dobne skupine 75 i više godina. Interakcija vrste sudionika u prometu i vremena smrti nije statistički značajna, što upućuje na to da se ISS ponaša približno jednako za svih 6 skupina sudionika po vremenu smrti. Utvrđena je statistički značajna korelacija između dva pokazatelja kumulacije ozljeda (ISS i NISS) za svih 6 skupina smrtno stradalih sudionika u prometu (P < 0, 001). Zaključak Analiza trenda smrtnog stradavanja u prometu u Osječko-baranjskoj županiji za razdoblje od 1998. – 2018. pokazala je značajan negativni ukupan trend smrtnog stradavanja svih sudionika u prometu. Istraživanjem se utvrdila pravilnost u težini i rasporedu ozljeda prema vrsti smrtno stradalih sudionika u prometu, kao i po vremenu smrti od ozljeđivanja, kao i statistički značajna razlika u kumulaciji ozljeda između promatranih dobnih skupina smrtno stradalih sudionika u prometu. Ovo je istraživanje pokazalo da se AIS klasifikacija može koristiti i za klasificiranje ozljeda smrtno stradalih u prometnim nesrećama. Na isti način mogla bi se ova klasifikacija primijeniti i na druge oblike nasilnog oštećenja zdravlja sa smrtnim ishodom. Ovako dobiveni podaci o smrtnom ozljeđivanju, uz klinički dobivene i klasificirane ozljede preživjelih, trebali bi biti dio Nacionalnog registra za traumu, koji ima većina zemalja EU- a.

epidemiologija, ozljede ; prometne nesreće ; smrtnost u prometu ; skraćena ljestvica ozljeda ; sudionici u prometu ; trauma

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:660814