hrvatski

Uloga roditeljskog znanja o adolescentu i pozitivnog razvoja u objašnjenju mentalne dobrobiti roditelja

Roditelji igraju važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja djece i mladih pa je u vremenima krize važno voditi računa i o njihovoj mentalnoj dobrobiti. Dosadašnja istraživanja sugeriraju kako su za mentalno zdravlje majki djece u dobi od 6 mjeseci do tri godine važne percipirana roditeljska kompetentnost te percipirana socijalna podrška, dok rizične čimbenike za razvoj problema mentalnog zdravlja kod roditelja studenata predstavljaju konfliktni odnosi u obitelji i bračno nezadovoljstvo. Jedan od načina operacionalizacije roditeljske kompetentnosti su i percipirana količina roditeljskog znanja o djetetu te roditeljska percepcija spremnosti djeteta da mu se povjeri. Brojna istraživanja pokazuju kako je pozitivan razvoj, u 5C modelu operacionaliziran pomoću 5 indikatora (kompetencije, samosvijest, karakter, brižnost i povezanost s drugima), važan čimbenik mentalnog zdravlja u adolescenciji. Kako se prvenstveno radi o razvojnom ishodu u adolescenciji, rijetka su se istraživanja bavila pozitivnim razvojem u odrasloj dobi. Stoga je cilj ovog istraživanja ispitati objašnjava li pozitivan razvoj roditelja njihovu mentalnu dobrobit povrh njihovog znanja o djetetu i spremnosti djeteta da im se povjeri. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje“. U njemu je sudjelovalo 1.710 roditelja učenika prvih razreda srednje škole, pri čemu su 85% uzorka činile majke. Raspon dobi sudionika kretao se od 30 do 66 godina (M=44, 54 ; SD=5, 220). Gotovo trećina sudionika živi u Zagrebu, a 79% njih je izjavilo da su u braku s ocem, odnosno majkom svoga djeteta i da žive zajedno. Sudionici su ispunili online upitnik koji je, osim demografskih podataka, sadržavao Revidiranu kratku verziju upitnika 5C modela za odrasle (Geldhof i sur., 2017), Skalu roditeljskog nadzora (Kerr i Stattin, 200 ; Stattin i Kerr, 2000) te Kratku Warwick- Edinburgh skalu mentalne dobrobiti (NHS Health Scotland, University of Warwick i University of Edinburgh, 2008). Kako bi se ostvario cilj istraživanja, provedena je hijerarhijska regresijska analiza. U prvom koraku dodane su kontrolne varijable spola, dobi i vrste odnosa s drugim roditeljem, u drugom koraku dodani su roditeljsko znanje o adolescentu i roditeljska percepcija spremnosti adolescenta da mu se povjeri, dok je u trećem koraku dodano šest indikatora pozitivnog razvoja (5C model kod odraslih navodi ustrajnost kao šesti indikator). Ukupno je objašnjeno 47% varijance mentalne dobrobiti roditelja, a predviđaju ju veće roditeljsko znanje i percipirana spremnost adolescenta da mu se povjeri te izraženije kompetencije, samosvijest i povezanost s drugima. Dobiveni nalazi sugeriraju važnost preventivnog i tretmanskog rada ne samo s adolescentima, već i s njihovim roditeljima.

5C model pozitivnog razvoja ; roditeljsko znanje ; mentalna dobrobit ; adolescenti ; roditelji

nije evidentirano