hrvatski

Zelena tranzicija i visokoškolsko obrazovanje: (Ne)vidljivost kružnog gospodarstva na državnim ekonomskim studijima u Hrvatskoj

Europski zeleni plan (EZP) ima ambiciju do 2050. godine Europu učiniti prvim klimatski neutralnim kontinentom što podrazumijeva tranziciju s trenutne linearne prema kružnoj ekonomiji (2019:1). Jedan od temeljnih preduvjeta za zelenu tranziciju su kvalitetni ljudski potencijali pa EZP prepoznaje važnost obrazovanja za zelenu tranziciju (Europska komisija 2019b:7). Imajući na umu da se Hrvatska, prema EU izvješću Pregled aktivnosti u području okoliša za Hrvatsku 2019. godine, nalazi na samom dnu EU po implementaciji kružne ekonomije (Europska komisija, 2019:4), iznimno je važno ulaganje napora u obrazovanje stručnjaka koji će biti sposobni provesti zelenu tranziciju. Hrvatsko istraživanje iz 2015. pokazalo je da je 80% ispitanika zaduženih za upravljanje ljudskim potencijalima izjavilo da imaju potrebu za stručnjakom za održivi razvoj, a više od 60% ispitanika smatra da je za takvo radno mjesto potreban diplomski studij (Raditya-Ležaić i sur., 2018:174-175). Ovaj rad istražuje nude li sveučilišni diplomski studiji ekonomije u Hrvatskoj studijske programe ili kolegije o kružnoj ekonomiji, kakvi su ti programi te planiraju li hrvatske obrazovne vlasti inicirati uvođenje takvih sadržaja. Istraživanje je provedeno metodom analize sadržaja mrežnih stranica ekonomskih fakulteta i/ili studija na hrvatskim državnim i privatnim sveučilištima, upitnikom poslanim ekonomskim fakultetima i/ili studijima na hrvatskim državnim i privatnim sveučilištima te metodom dubinskog intervjua s odgovornom osobom iz resornog Ministarstva. Provedenim istraživanjem je potvrđena preliminarna hipoteza da analizirani hrvatski studiji ekonomije ne prepoznaju važnost obrazovanja za održivi razvoj i kružnu ekonomiju što može imati dugoročne negativne društvene, ekonomske i okolišne posljedice za Hrvatsku.

Europski zeleni plan, cirkularna ekonomija, visoko obrazovanje, zelena tranzicija

nije evidentirano