hrvatski

Agroklimatski atlas Hrvatske u razdoblju 1991.-2020. povodom 70 godina osnutka agrometeorološke službe u DMHZ-u

Agroklimatski atlas Hrvatske u razdoblju 1991.–2020. sastoji se od šest poglavlja koji je prikazan u tiskanom obliku. U prvom uvodnom poglavlju dan je kratak povijesni pregled agrometeorologije od prapočetaka pa do moderne agrometeorologije s posebnim naglaskom na razvoj agrometeorologije u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Za 109 analiziranih meteoroloških postaja dane su geografske koordinate i nadmorska visina u tablici i njihov položaj na karti Hrvatske. Drugo poglavlje odnosi se na specifične agroklimatske indekse koji se baziraju na temperaturi zraka. To su temperaturne sume za različite temperaturne pragove od -5 °C do 25 °C, Huglinov heliotermalni indeks i indeks hladnih noći u rujnu za vinovu lozu, maksimalna duljina trajanja hladnih razdoblja za minimalnu dnevnu temperaturu zraka ispod -5°C i 0°C te vrućih razdoblja za maksimalnu dnevnu temperaturu zraka iznad 30 °C i 32 °C kao i prvi i posljednji srednji datumi s minimalnom dnevnom temperaturom zraka ispod 0 °C. U tablicama prikazane su dnevne minimalne temperature zraka na 5 cm iznad tla te prvi i posljednji srednji datumi sa snježnim pokrivačem većim od 1 cm. Treće poglavlje analizira temperature tla na dubinama 2, 5, 10 i 20 cm kao što su srednja godišnja i mjesečna temperatura tla za siječanj, travanj, srpanj i listopad. Također je dan prostorni prikaz maksimalnog trajanja hladnih razdoblja u tlu na dubinama 5 i 20 cm kada je minimalna terminska temperatura tla ispod 0 °C i vrućih razdoblja kada je maksimalna terminska temperatura tla iznad 30 °C. Svi ti parametri su navedeni u tablicama, a mjesečne sezonske i godišnje vrijednosti temperature tla su dane do dubine od 100 cm. U tom poglavlju opisan je i toplinski režim tla te način mjerenja temperature tla do dubine od 100 cm kao i maksimalna dubina smrzavanja na određenim meteorološkim postajama. U četvrtom poglavlju obrađene su komponente vodne ravnoteže (potencijalna i stvarna evapotranspiracija, sadržaj vode u tlu, gubitak vode iz tla, procjeđivanje i otjecanje) za mjesec, sezonu, vegetacijsko razdoblje i godinu u tablicama, a na kartama za vegetacijsko razdoblje i godinu. Primijenjen je Palmerov model koji je detaljno opisan. Prikazane su i prostorne raspodjele maksimalnog trajanja sušnog razdoblja ako je dnevna količina oborine ispod 1, 5 i 10 mm kao i kišnog razdoblja ako je dnevna količina oborine iznad 1, 5 i 10 mm. Peto poglavlje prikazuje različite meteorološke indekse važne za razumijevanje nastanka i širenja požara raslinja koji se određuju iz kanadskog modela Fire Weather Index (FWI), a prikazane su osnovne formule toga modela. Za procjenu je FWI potrebno prvo odrediti pokazatelje vlažnosti finog, srednje krupnog i krupnog goriva iz kojih se određuje indeks ukupnog mrtvog goriva na tlu. Za FWI važan je i indeks početnog širenja vatre i na kraju se procjenjuje mjesečna i sezonska žestina. Spomenuti su indeksi prikazani na kartama i u tablicama kao i sušna razdoblja ako je dnevna količina oborine ispod 0.5, 1.5 i 2.7 mm što ovisi o vrsti goriva. U posljednjem je šestom poglavlju objašnjena metoda prostorne interpolacije za koju je korišten program R, a karte su nacrtane primjenom Geografskoga informacijskog sustava (GIS). Mjere uspješnosti modela prikazane su u tablici i najbolje predviđanje modela je za agroklimatske parametre određene iz temperature zraka.

povijest agrometeorologije, agroklimatski indeksi, temperatura tla, komponente vodne ravnoteže, indeks meteorološke opasnosti od šumskih požara (FWI)

nije evidentirano