hrvatski

Krnjaški mnemotopoi

U radu se iz pozicije prostorne humanistike, urbane i kulturne geografije s uporištem u kulturi pamćenja razmatraju materijalni, funkcionalni i simbolički aspekti Krnjaša te rodnih kuća Josipa i Ivana Kozarca, Joze Ivakića i Stjepana Jecića kao mjesta pamćenja. Vinkovački mikrotoponim i hodonim Krnjaš, ulica uz Bosut ruralnog izgleda s tradicijskom arhitekturom, potentno je mjesto u slici grada kao spoj prirodnoga i kulturnoga pejzaža te kultno mjesto hrvatske pisane riječi, gdje su rođeni hrvatski pisci Josip Kozarac, Joza Ivakić, Ivan Kozarac i akademik Stjepan Jecić, a živjeli pjesnik-latinist Stjepan Đaković, Ivan Berislav Grigić i Miroslav Slavko Mađer. Književnoznanstvena i kulturna manifestacija Knjiški Krnjaš okuplja i angažira zajednicu sjećanja čiji su nositelji znanstvene, kulturne i prosvjetne ustanove te jedinice lokalne i regionalne uprave uz potporu gospodarstva kako bi se materijaliziralo sjećanje na znamenite osobe u prostoru Krnjaša i rodne kuće Ivana Kozarca, aktualiziralo u određenom vremenu 16. studenoga svake godine, na dan smrti Ivana Kozarca, potvrdio identitet grada u kulturnom pamćenju i rekonstruiralo sjećanje. Analizom se utvrđuje da mjesta pamćenja i figure sjećanja kao nositelji identiteta upisuju sjećanje u prostor i povećavaju čitljivost slike grada u spoju vidljivoga i zapamćenoga u prostoru Krnjaša, nezaobilaznoga mjesta u kulturnom itineraru s markerima identiteta Vinkovaca u kulturnoj geografiji.

kulturna geografija ; kulturno pamćenje ; mjesto pamćenja ; figure sjećanja ; zajednica sjećanja ; identitet

nije evidentirano