hrvatski

Mentalno zdravlje trudnica i roditelja: od istraživanja do prakse

Posljednjih godina očevici smo velikih promjena i zbivanja, kako u Hrvatskoj tako i na globalnom svjetskom planu, od prirodnih katastrofa, bolesti, do novih ratova i migracija. Sve te promjene predstavljaju izazov za uravnoteženo funkcioniranje, dobrobit pojedinca i njegovo mentalno zdravlje. No, uz sve te promjene, roditelji se suočavaju i sa svojim osobnim izazovima koje nosi roditeljstvo, od planiranja trudnoće, biopsihosocijalnih promjena uslijed trudnoće, kao i preuzimanja nove životne – roditeljske uloge. Upravo stoga, u ovom simpoziju usmjeravamo se na mentalno zdravlje (budućih) roditelja i stavljamo u središte pažnje teškoće i poremećaje mentalnog zdravlja koji se mogu javiti u razdoblju trudnoće i nakon porođaja te kasnije tijekom roditeljstva. U prvom izlaganju Barać prikazuje slučaj trudnice sa kliničkom slikom depresije, ali i prisutnim anksioznim smetnjama, te se pomoću tog primjera preispituju sadašnji dijagnostički kriteriji za peripartalnu depresiju. Nakon toga, slijedi drugi prikaz slučaja trudnice s anksioznim smetnjama i tokofobijom gdje Dekanić Arbanas govori o anksioznim poremećajima u peripartalnom razdoblju. Na to se nastavlja izlaganje Jokić-Begić i Šoštarić koje govori o novijem konstruktu kiberhondrije u trudnoći, odnosno kompulzivnom pretraživanju zdravstvenih informacija te se iznose podatci o korelatima kiberhondrije na uzorku hrvatskih trudnica. Nakić Radoš, Žutić i Brekalo, potom nastavljaju također s podacima na hrvatskom uzorku trudnica o učestalosti suicidalnih ideacija u trudnoći te iznose neke sociodemografske rizične čimbenike za suicidalne misli tijekom trudnoće. U posljednjem izlaganju, Macuka govori o sagorijevanju u roditeljstvu na velikom uzorku majki i očeva te opisuje osobne i obiteljske varijable koje mogu pridonijeti sagorijevanju te mogućih posljedica koje se očituju u roditeljskom ponašanju prema djeci. Nadamo se da će ovaj simpozij potaknuti nova istraživanja u području mentalnog zdravlja roditelja od najranijih dana. Također, nadamo se da će spoznaje proizašle iz simpozija služiti za bolji praktičan rad, ne samo psihologa već i suradnih stručnjaka, posebno u zdravstvenom i kliničkom području. Važno je kontinuirano raditi na podizanju svijesti stručnjaka, kliničara i javnosti, za široki spektar teškoća i poremećaja mentalnog zdravlja kod roditelja u različitim razdobljima, kako bi se smetnje mogle prevenirati te na vrijeme identificirati i liječiti. U skladu s ovogodišnjim geslom Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja „Making Mental Health & Well-Being for All a Global Priority“, ovim simpozijem želimo unaprijediti dobrobit i mentalno zdravlje roditelja u Hrvatskoj, kako bismo u konačnici osigurali zdravije okruženje za obiteljsko funkcioniranje te razvoj djece.

peripartalno mentalno zdravlje ; trudnoća ; porođaj ; roditeljstvo

nije evidentirano