hrvatski

PLAN UPRAVLJANJA SVJETSKIM DOBROM UNESCO-A „STARIM GRADOM DUBROVNIKOM“

Dubrovnik, grad na južnom dijelu hrvatske obale Jadrana, stoljećima je očuvao karakter urbane cjeline iznimne baštinske vrijednosti. Stari grad u Dubrovniku, kao svjetsko dobro, primjer je dobro očuvanog planiranog srednjovjekovnog grada, jedinstvenog urbanog područja s povijesnom jezgrom koja je okružena gradskim zidinama na obali i padinama brda Srđ. Prostor svjetskog dobra obuhvaća povijesnu jezgru, manje dijelove predgrađa Ploče i Pile te otok Lokrum. Obližnji otok Lokrum zaštićen je kao posebni rezervat šumske vegetacije s povijesnim samostanskim i fortifikacijskim cjelinama te je dio ekološke mreže NATURA 2000. Zajedno s okruženjem, svjetsko dobro u Dubrovniku čini integralnu cjelinu, a različite komponente doprinose ukupnom značaju mjesta. Svjetsko dobro u Dubrovniku je živući dio cijelog urbaniziranog prostora. Grad je simbol hrvatske kulture, tradicije i izvanrednih dostignuća na području urbanizma, arhitekture, likovne umjetnosti, književnosti. Brigom njegovih stanovnika, očuvani su i preneseni običaji stanovništva od srednjega vijeka i renesanse do danas. Smješten na jugu Dalmacije, Dubrovnik je administrativno središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno- turističkih središta Hrvatske. Međutim, izvješća UNESCO-a i ICOMOS-a, ukazuju na probleme uzrokovane prekomjernim razvojem turizma i vezanih usluga, povećanjem troškova života i gentrifikacijom, a što u konačnici smanjuje kvalitetu života lokalnom stanovništvu te ugrožava status svjetskog dobra. Problemi su evidentirani i u načinu i opsegu izgradnje u urbaniziranom prostoru, sužavanju javnog prostora, smanjenju javnih zelenih površina i zagušenju prometne infrastrukture. Posljedično navedenome, usklađivanje prioriteta razvoja i integriranje održivih principa razvoja jedna je od važnih tema Plana upravljanja. Kao i u mnogim zapadnoeuropskim gradovima, sustav upravljanja karakteriziraju složeni odnosi između različitih dionika. Kada je riječ o urbanim prostorima, kao što je to slučaj sa svjetskim dobrom u Dubrovniku, vlasništvo nad dijelovima dobra i njihova namjena su krucijalni elementi. U prostoru se nalazi više vlasnika objekata unutar svjetskog dobra koji, uz javna tijela, imaju značajan utjecaj na način na koji se dobro koristi u smislu njegove namjene, a samim time imaju i izravan utjecaj na javne aspekte kulturnog dobra. Stoga je važno da vlasnici budu uključeni u procese donošenja odluka koji se tiču namjene i funkcionalnog otiska njihovog vlasništva na ukupno stanje i razvoj svjetskog dobra. Uključivanje lokalne zajednice i civilnog sektora u upravljanje svjetskim dobrom pruža mogućnost za razmjenu informacija i znanja, razvijanje kolektivne odgovornosti, kao i za dobivanje njihove potpore za aktivnosti zaštite i unaprjeđenja vrijednosti svjetskog dobra. Grad u zidinama treba i dalje biti urbano središte iz kojeg proizlazi identitet grada, koje senzibilizira kompletnu lokalnu zajednicu da poštuje i čuva Grad kao svoju baštinu, kao dio svojstvenog identiteta zajednice jer samo tako će oni moći biti ti koji će tu baštinu čuvati i proslijediti novim generacijama. Iz tog razloga, primaran fokus ovog Plana upravljanja stavljen je na očuvanje „živog grada“ i razvoj adekvatne upravljačke strukture. Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ prvi je plan upravljanja za svjetsko dobro u Dubrovniku (i prvi takve vrste u Republici Hrvatskoj). Prvi Plan upravljanja predstavlja temelj daljnjim procesima usmjeravanja sljedećih generacija planova i samog načina upravljanja svjetskim dobrom. Potreba izrade Plana upravljanja osnovni je preduvjet za adekvatno upravljanje svih svjetskih dobara. Pitanje izrade Plana upravljanja proizašlo je iz uputa Odbora svjetske baštine i reaktivne misije UNESCO-ICOMOS 2015. godine. Predviđena je izrada Plana nosivog kapaciteta za područje svjetskog dobra, što je uključeno u proces provedbe Plana upravljanja. Sukladno uputama, proširena je kontaktna zona kako bi se pružila učinkovita zaštita izvanrednih univerzalnih vrijednosti (OUV - outstanding universal value) koje potvrđuju status svjetskog dobra. Slijedom navedenog, utvrđena je potreba za učinkovitim sustavom koordiniranog upravljanja svjetskim dobrom. Kao dio pripreme Plana upravljanja i budućeg sustava upravljanja, proveden je opsežan participativan proces. Svrha procesa bila je identificirati i utvrditi problematična pitanja i njihova potencijalna rješenja zajedno s lokalnom zajednicom i brojnim dionicima. Ovaj Plan upravljanja uvelike se oslanja na rezultate participativnog procesa.

plan upravljanja, Dubrovnik, UNESCO

nije evidentirano