hrvatski

Kontinuiteti i diskontinuiteti na vizualno- umjetničkoj sceni u Hrvatskoj tijekom 1990-ih i 2000-ih: uloga Sorosevih organizacija

Fokusirajući se na razdoblje od 1994. do 2006., ovo istraživanje o Sorosevoj zakladi i njezinim spin- offovima primjenjuje mješovite metode u svrhu izučavanja strukture vizualno-umjetničke scene u Hrvatskoj, kao i pozicije koju su unutar nje zauzimale Soroseve organizacije. Temeljeći se na kvantitativnoj analizi mrežnih vizualizacija i kvalitativnoj strukturalnoj analizi narativnih intervjua – teorijski uokvirenih kroz pojmove polja, mreže i kompleksnosti – istraživanje premješta fokus s pitanja što su Soroseve organizacije trebale biti na to što su zaista bile u određenom prostoru i vremenu. Analiza ističe različite strategije i trajektorije Sorosevih organizacija u Hrvatskoj. Pokazuje da su tijekom 1990-ih uglavnom odigrale funkciju održavanja kontinuiteta, dok su se prave strukturne promjene na sceni, barem djelomično pod utjecajem Sorosevih organizacija, dogodile tek nakon 1999. s nastankom nezavisne kulturne scene.

devedesete, digitalna povijest umjetnosti, kvalitativna analiza, mrežna analiza, SCCA, Soros

nije evidentirano