hrvatski

Implementacija društveno korisnog učenja na početku studija – koristi za pojedince i zajednicu

Društveno korisno učenje (DKU) je nastavna metoda koja studentima omogućava da znanja i vještine stečene na akademskom kolegiju primjenjuju na razvoj projekta kojim se rješava neki realni društveni problem, doprinoseći istovremeno kognitivnom, socijalnom i osobnom razvoju studenata, boljitku društvene zajednice te jačanju treće (civilne) misije sveučilišta. Kada se DKU po prvi puta uvodi na nekom fakultetu, preporuča se započeti s projektima na završnoj godini studija te s implementacijom metode u već postojeći kolegij (Mikelić Preradović, 2009), no povezano s vrijednostima i težnjama Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC) na Pravnom fakultetu u Zagrebu odlučeno je da će se metoda pilotirati na prvoj godini studija, kako bi se omogućilo rano osnaživanje studenata i povezivanje sa zajednicom, kao i praćenje učinaka DKU-a od početka studija. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati hoće li iskustvo DKU-a dovesti do pozitivnih promjena kod studenata u smislu unapređenja stavova i vještina povezanih s društvenim djelovanjem te veće percepcije dobrobiti uključivanja u zajednicu. Zbog praćenja promjena mimo iskustva DKU-a, nacrtom je predviđeno da se svim studentima prve godine omogući ispunjavanje upitnika na početku i na kraju akademske godine, a zbog praćenja promjena uslijed iskustva DKU-a predviđeno je i dodatno mjerenje na samom početku ljetnog semestra (u kojem se izvodio izborni DKU kolegij). Sudionici su upitnike ispunjavali dobrovoljno i anonimno, a u konačnici je na temelju šifri bilo je moguće upariti te analizirati odgovore prije- poslije kod N = 22 studenata SA DKU iskustvom te njih N = 20 BEZ DKU iskustva. U skladu s očekivanjima, skupina SA DKU je na kraju godine pokazala pozitivne promjene u stavovima i vještinama povezanima s društvenim djelovanjem (t = 3.57 ; df = 21 ; p < 0.05) – specifično građanskim akcijama, političkom svijesti te interpersonalnim vještinama i vještinama rješavanja problema, dok takve promjene nisu opažene u skupini BEZ DKU. Za razliku od skupine SA DKU koja je uslijed svog iskustva pojavu pozitivnih nusprodukata (npr. razvoj vještina i iskustva) smatrala još više vjerojatnom (t = 2.07 ; df = 20 ; p = 0.05), skupina BEZ DKU tijekom vremena nije promijenila svoje mišljenje o dobrobiti uključivanja u zajednicu – ali je istovremeno pojavu negativnih nusprodukata (npr. manje vremena za učenje i obitelj) počela percipirati još vjerojatnijom (t = 3.48 ; df = 16 ; p < 0.05). Rezultati idu u prilog uvođenju metode DKU-a već na početku studija – u svrhu ranog osnaživanja studenata za uključivanje u zajednicu te jačanja civilne misije sveučilišta.

društveno korisno učenje ; angažman u zajednici ; studenti ; civilna misija sveučilišta

nije evidentirano