hrvatski

Udžbenički tekst kao sjecište znanstvenoga i pedagoškoga diskursa

Udžbeničkim se tekstom prenose znanstvene činjenice na pedagoški primjeren način stoga ga Hyland (2000) smatra spojem znanstvenoga i pedagoškoga diskursa. Za pojedine su jezike, posebice za engleski, udžbenički tekst, odnosno akademski diskurs (v. Hyland 1999, 2005), sustavno istraživao, pa su opisana i poznata jezična obilježja kojima se ostvaruje znanstvena sastavnica udžbeničkoga teksta (v. Bhaita 2014, Bondi 1999, Myers 1992, Schleppegrell, 2018). Pedagoška se sastavnica uglavnom istraživala u širem lingvističkom kontekstu, poglavito semiotičkome (v. Rose 2018, Kurovskaya 2016, Rose i Martin 2012), nešto rjeđe u uže lingvističkom (v. Christie 1995, Dimopoulos, Koulaidis i Sklaveniti, 2005). Istraživanja udžbeničkoga teksta na hrvatskome jeziku još su uvijek nedostatna (v. Cvikić 2003, Kovačević i Kuvač Kraljević 2004, Aladrović Slovaček et al 2019). Cilj je ovoga rada na temelju pilot analize manjeg korpusa tekstova osnovnoškolskih udžbenika odrediti jezična obilježja specifična za svaki od dvaju registara: pedagoški i znanstveni. Dobiveni rezultati poslužit će za uspostavljanje metodologije jezikoslovnih istraživanja akademskoga diskursa na hrvatskome.

analiza udžbeničkoga teksta, akademski stil, pedagoški stil

nije evidentirano