hrvatski

Arhitektura groblja Mirogoj – remek djelo zagrebačkog historicizma i (srednjo)europske sepulklarne arhitekture

Kompleks groblja Mirogoj u Zagrebu predstavlja u širim (srednjo)europskim razmjerima jednu od najvažnijih nekropola 19. stoljeća zahvaljujući arhitektonskom rješenju paviljona i arkada podignutih na njegovoj zapadnoj granici. Monumentalnost i slikovitost rješenja arhitektonskog okvira Mirogoja, koje je 1878. – 1879. osmislio arhitekt Herman Bollé, nadahnut talijanskim arhitektonskim grobljima te suvremenom srednjoeuropskom neorenesansnom arhitekturom, jedinstveno je na području (Srednje) Europe. Nizanjem paviljona s visokim kupolama (kojih je po prvotnom Bolléovom projektu trebalo biti 20, no izvedeno je zbog nedostatka sredstava 12), koji se uzdižu od juga prema sjeveru, te postavljanjem reprezentativne katoličke kapele u središnji dio arkadnog niza, Bollé je stvorio iznimno slikovito kompozicijsko rješenje koje se može ocijeniti pravim remek djelom njegova opusa i zagrebačkog historicizma u cjelini. Stroga pravila koja su odredila postavljanje nadgrobnih spomenika isključivo uz zapadni zid arkada omogućila su pak preglednost unutrašnjosti arkada, dok je kombiniranje arhitektonskog okvira s prostornim rješenjem ostatka otvorenoga prostora groblja kao i zemljišta oko mrtvačnice od Mirogoja stvorilo jednu od najvećih gradskih zelenih površina. Arkade i paviljoni Mirogoja bili su namijenjeni postavljanju nadgrobnih spomenika najimućnijih pripadnika tadašnjega zagrebačkoga građanstva. Iako je dakle u socijalnom smislu riječ o prostoru rezerviranome za tek manji dio zagrebačkog stanovništva, od samih početaka arkade i paviljoni osmišljeni su kao multikonfesionalni prostor, ne samo otvoren već i rezerviran za pokojnike svih četiriju glavnih konfesionalnih skupina u gradu: katoličke, pravoslavne, protestantske i židovske što ih također čini posebnim u povijesti sepulklarne arhitekture 19. stoljeća. Mirogojske arkade rast će zajedno s građanskim liberalnim Zagrebom punih šest desetljeća. Njihovu će daljnju izgradnju zaustaviti tek Drugi svjetski rat koji će nepovratno uništiti dio multikonfesionalnosti grada i nakon kojega će započeti polagano propadanje ovoga arhitektonskog kompleksa koje se ubrzalo velikim oštećenjima u potresima 2020. godine. Svrha je ovoga izlaganja stoga upozoriti na vrijednost arhitektonskog okvira Mirogoja a s ciljem njegove primjerene konzervacije, restauracije te daljnjega korištenja i prezentacije u godinama koje dolaze.

Zagreb, Mirogoj, Herman Bollé, Rupert Melkus, arhitektura groblja, historicizam, neorenesansa

nije evidentirano