hrvatski

Motiv krave u hrvatskoj novelistici prve polovine 20. stoljeća

Motiv krave kao dragocjene domaće životinje javlja se u nekima od najznačajnijih hrvatskih novela prve polovine 20. stoljeća. Rad uspoređuje književnopovijesni i društveni kontekst njegova pojavljivanja u sljedećim novelama: „Boškarina“ Vladimira Nazora (Savremenik, 1910.), „Svoga tijela gospodar“ Slavka Kolara (Hrvatska revija, 1931.) i „Mrak na svijetlim stazama“ Ivana Gorana Kovačića (Hrvatska revija, 1935.). Na prikaz krave kao jedinoga obiteljskoga blaga utječe poetika razdoblja kojemu pojedina novela pripada. Pod utjecajem modernističkih stilova neoromantizma i secesije Nazorova novela uzdiže mršavu kravicu do hiperbolizirane hraniteljice u sredini koja u svakodnevnoj životnoj praksi još uvijek prepleće kršćanstvo s poganskim vjerovanjima u fantastična bića i seoske vješce. Kolarova i Kovačićeva novela nastale su u doba koje se u hrvatskoj književnoj povijesti naziva razdobljem modernoga objektivizma (Maraković), sintetičkoga realizma (Vaupotić) ili socijalno angažirane literature (Flaker). Iako i Nazorova novela ima socijalnu tematiku, od Kolarove i Kovačićeve novele razlikuje se fantastičnom estetizacijom, u kojoj ne postoje jasne granice između religije i poganstva. Druge dvije novele uspostavljaju oštru razliku između dvaju svjetonazora: kršćanstvo je legitimno, a poganstvo trpi društvenu osudu iako mu ljudi u nevolji pribjegavaju. U Kolarovoj noveli obitelj se spašava od neimaštine prisilnom ženidbom sina nakon što je stara krava izgubljena njegovom krivnjom. Krava je ovdje povezana sa svadbenim običajima seoske zajednice, u kojoj žene potajno traže pomoć vještice u otklanjanju bračnih problema. U Kovačićevoj noveli krava je jedino blago i prijateljica ostarjela pastira, no biva mu oduzeta jer nije platio vojni porez. Krava se uklapa u ozračje personificirane prirode, a pastirov lik izoliran je iz seoske zajednice zbog svojega animističkoga svjetonazora u pristupu životinjama i prirodi. U svim novelama motiv krave pokreće zaplet i povezan je s nesretnom sudbinom ljudskih likova, čija je sreća podređena materijalnim zahtjevima obitelji ili društvene zajednice.

hrvatske novele, Vladimir Nazor, Slavko Kolar, Ivan Goran Kovačić, motiv krave

nije evidentirano