hrvatski

Štitimo li dovoljno Jadransko more?

Prema grubim procjenama, u Jadranskom je moru do sada utvrđeno oko 7000 biljnih i životinjskih vrsta. S obzirom na velik broj endema u Jadranu (samo u flori ih je 12 % od ukupnog broja pronađenih vrsta), Jadransko more se izdvaja kao posebna biogeografska cjelina Sredozemlja. Nažalost, biološka raznolikost Jadranskog mora sve je ugroženija, kako onečišćenjem gradskim i industrijskim otpadnim vodama, tako i neracionalnim iskorištavanjem mora. Antropogeni utjecaji su opasnost za životne zajednice u plićim obalnim područjima. U zaštićenim područjima živi svijet i njegova raznolikost nešto je manje ugrožena nego na drugim područjima. Međutim, globalno zatopljenje i anomalije u temperaturama mora ne zaobilaze zaštićena područja. U posljednjih dvadesetak godina, u ljetno doba, događaju se masovna uginuća sesilnih vrsta u Sredozemnom moru zbog utjecaja povećane temperature mora (pozitivne temperaturne anomalije) sve do 50 metara dubine. Novija istraživanja ukazuju na povećanje prosječne temperature mora i klimatsku varijabilnost, uključujući sadašnje i buduće ekstremne događaje poput iznenadnih valova povišene temperature zraka i mora. Nedavna istraživanja također pokazuju alarmantno stanje podmorja vezano za pojavu i praćenje invazivnih vrsta u zaštićenim područjima. Ovdje se prije svega misli na invazivne alge Caulerpa cylindracea, C. taxifolia i Womersleyella setacea te ribu Sparisoma cretense u podmorju zaštićenih područja (PP Telašćica, NP Kornati i NP Mljet). Direktan ili kombinirani učinak ovih negativnih utjecaja ima ozbiljne posljedice na zaštitu podmorja Jadrana, prije svega na biocenozu infralitoralnih alga i koraligensku biocenozu. Ove dvije biocenoze nazivamo i “vruće točke” (hot spots) biološke raznolikost u Sredozemnom moru. Zbog toga je važno štititi Jadransko more kako bi se očuvala bioraznolikost. Štitimo li mi Jadran dovoljno?

Jadransko more, zaštita

nije evidentirano