hrvatski

HIDROGEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA OTOKU VISU TIJEKOM VREMENA I NAJVAŽNIJI REZULTATI

Otok Vis jedan je od rijetkih hrvatskih otoka koji javnu vodoopskrbu osigurava isključivo iz vlastitog vodonosnika. Najvažniji su vodoopskrbni objekti centralno smješteno crpilište Korita s pet radnih bušenih zdenaca, kaptirani izvor Pizdica i bušeni zdenac Brojkovica iznad Komiže. Infiltracija, nakupljanje i istjecanje podzemnih voda odvijaju se u okršenoj stijenskoj masi, a hidrogeološki odnosi uvjetovani su geološkom građom terena. Najvažniji je utjecaj dviju hidrogeoloških barijera – vulkanogeno-sedimentno-evaporitnog kompleksa komiškog zaljeva zapadno od vodonosnika i krških polja južno od njega. U radu je prikazan pregled hidrogeoloških istraživanja na otoku Visu tijekom povijesti, te srodnih istraživanja bez kojih se hidrogeološka ne bi mogla provoditi. Prikazat će se geološka istraživanja, kao najvažnija podloga, te hidrogeološka istraživanja različitim metodama: kartiranja u različitim mjerilima, strukturnogeološke analize, izračuni hidrauličkih parametara vodonosnika, trasiranje podzemnih tokova, hidrokemijska istraživanja i analize trendova, razina, temperatura i elektrolitičke vodljivosti podzemne vode. U nepovoljnom klimatskom scenariju vjerojatno bi se na otoku moralo (1) povećati crpne količine i dodatno snižavati razine podzemne vode na vodocrpilištima, (2) izraditi dodatne zdence izvan neposrednog područja utjecaja trenutnih crpilišta, (3) desalinizirati blago bočatu vodu ili (4) razmotriti mogućnosti umjetnog napajanja vodonosnika. Svaka opcija zahtijeva hidrogeološka istraživanja, uz primjenu novijih metoda te kontinuiran monitoring više parametara uz razrađen sustav ranog upozoravanja i intervencije. Iako je otok Vis, s hidrogeološkog aspekta, najistraživaniji otok u Hrvatskoj (pogotovo od 1950.-ih do 1980.-ih godina, zbog boravka mornarice tadašnje države), postoje potrebe za brojnim dodatnim istraživanjima, prvenstveno novim pristupima, opremom i metodama kojima prethodni istraživači nisu raspolagali.

hidrogeologija, otočki krški vodonosnik, odnos slatke i slane vode, budućnost vodoopskrbe

nije evidentirano