hrvatski

Mjesni govor kao kategorija u istraživanju slavonskoga dijalekta

Sociolingvistički aspekti istraživanja prisutni su u proučavanju slavonskoga dijalekta od njegovih početaka. Stjepan Ivšić tako donosi podatke o govornicima i zajednicama kojima pripadaju. U pravilu su pri tome prisutni sociolingvistički podaci relevantni za istraživani govor, ali može se zaključiti kako je njihova prisutnost intuitivno utemeljena. Kod svih kazivača Ivšić navodi spol i dob jer su to dakako odrednice koje mogu objasniti određene varijacije unutar pojedinoga govora. Baš je to zadatak sociolingvistike – rasvijetliti odnos govora, odnosno njegovih jezičnih osobina, s govornicima, odnosno njihovim osobinama, zatim sa skupinama govornika, ali i s drugim govorima. U središtu ovoga razmatranja pojam je mjesnoga govora kao jedan od ključnih pojmova općenito u hrvatskoj dijalektologiji. On je sjecište izvanjezičnoga i jezičnoga i time pripada sociolingvistici. Rijetko se u hrvatskoj dijalektologiji obrađuju posebne vrste mjesnih govora koji nisu jezično homogeni – rubni govori. U njima se pojavljuju varijacije određenoga jezičnoga elementa, što nije moguće objasniti isključivo na temelju proučavanoga govora. Primjeri su takvih govora u slavonskome dijalektu govori Bogdanovaca, Svinjarevaca i Račinovaca, te Antina i Tordinaca, u kojima se na različit način očituju varijacije istoga jezičnoga elementa koje ne mogu biti objašnjene demografskim osobinama kazivača. Heterogenost tih govora neizbježna je pojava uzrokovana jezičnim kontinuumom. Govori Bogdanovaca, Svinjarevaca i Račinovaca heterogeni su u odnosu na kazivača – različiti kazivači koriste različite varijacije, a ponekad i isti kazivač koristi dvije varijacije, npr. odraza jata. Kada se radi o govoru Antina i Tordinaca, oni su jezično homogeniji, govornici u pravilu dosljedno koriste jezična obilježja, bez varijacija kakve su prisutne u govorima Svinjarevaca i Račinovaca. Međutim, taj govor, mada prvenstveno ima obilježja posavskoga poddijalekta, ima i glagolsku konstrukciju s glagolom htjeti kakva je dosad, kada govorimo o slavonskome dijalektu, zabilježena jedino u govorima njegovoga podravskoga poddijalekta.

dijalektologija ; mjesni govor ; sociolingvistika ; slavonski dijalekt

nije evidentirano