Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Dvije slike Raspeća iz renesansne baštine zagrebačke katedrale (CROSBI ID 74383)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Pelc, Milan Dvije slike Raspeća iz renesansne baštine zagrebačke katedrale // Tragovima sveca. Zbornik u čast dr. sc. Jurja Batelje / Parlov, Mladen (ur.). Zagreb: Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, 2022. str. 597-617

Podaci o odgovornosti

Pelc, Milan

hrvatski

Dvije slike Raspeća iz renesansne baštine zagrebačke katedrale

Dvije slike Raspeća o kojima je riječ pribavljene su za oltare zagrebačke katedrale koncem 15. i početkom 16. stoljeća. Prvu bismo prema starijim izvorima i vjerojatnim naručiteljima mogli nazvati Raspećem kanonika Viteza, a drugu Raspećem biskupa Luke. Dok se prva slika nalazi na oltaru sv. Križa u sakristiji katedrale, druga je danas izložena u Muzeju bl. Alojzija Stepinca. Tijekom 20. stoljeća ona se nalazila na oltaru u kapeli Nadbiskupskoga dvora, u prostoru, dakle, u kojem je i sâm Stepinac služio sv. mise i u molitvi proveo mnoge sate. U članku rekapituliraju se poznati podaci o nabavi i smještaju tih dviju slika u katedrali. Jednako tako sažeto su predstavljena različita mišljenja o njihovim autorima i njihovim stilskim značajkama iznesena u dosadašnjoj literaturi. Težište prikaza ovih dviju slika jest na tumačenju njihova ikonografskog karaktera i njegove simbolike. Raspeće kanonika Viteza pripada skupini tzv. historijskih prikaza Isusova raspeća na Golgoti. Na njima se na pripovjedno živ i scenski uvjerljiv način dočarava posljednji čin golgotske tragedije i oslikavaju pojedini protagonisti radnje, od Raspetoga na križu, preko Marije, Ivana i svetih žena pa sve do vojnika koji bacaju kocku za Isusovu haljinu. Na slici je vizualno istaknut motiv dvojice švicarskih plaćenika u prednjem planu koji nastupaju kao predstavnici brutalne sile, prema čijoj se zapovijedi odvija golgotska drama. S druge strane Raspeće biskupa Luke ide u red tzv. alegorijskih prikaza teme. Tu se, naime, u golgotski prizor uključuju ugarski vladari, sv. Stjepan, sv. Ladislav i sv. Emerik. Time se prikaz transformira u pobožnu ikonu snažnog invokacijskog i protektivnog karaktera. Osobito je u tom sklopu i u teškom vremenu osmanske ugroze važno utjecanje sv. Ladislavu koji se s Bogorodicom i ostalim svetim vladarima zaziva kao zaštitnik i branitelj domovine. O ikoničkoj ulozi i moći sv. Ladislava kao zaštitnika od pogana i iskorjenitelja idolatrije svjedoči niz drugih primjera iz ikonografije toga ugarskoga sveca u zagrebačkoj katedrali. Dvije slike Raspeća iz renesansne baštine zagrebačke katedrale visoka su umjetnička ostvarenja, ali i svojevrsni povijesni markeri u kojima se mogu razaznati važni momenti u životu zagrebačke crkve, njezina klera i prvostolnice. Na koncu, ali ne najmanje važno, one su i odraz pobožnosti, patriotizma i duhovnosti njihovih naručitelja i budućih korisnika.

Zagrebačka katedrala, slike Raspeća, renesansa, Albrecht Dürer, Francesco da Tolmezzo

nije evidentirano

engleski

Two paintings of the Crucifixion from the Renaissance Heritage of the Zagreb Cathedral

nije evidentirano

Zagreb cathedral, Crucifixion paintings, Renaissance, Albrecht Dürer, Francesco da Tolmezzo

nije evidentirano

Podaci o prilogu

597-617.

objavljeno

Podaci o knjizi

Tragovima sveca. Zbornik u čast dr. sc. Jurja Batelje

Parlov, Mladen

Zagreb: Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca

2022.

978-953-7441-36-4

Povezanost rada

Povijest umjetnosti