hrvatski

Muka po Mateju u hrvatskoglagoljskim i ćiriličkim tekstovima (na primjeru Pariškog zbornika Code Slave 73, Hrvojeva misala i Hvalova zbornika)

Pariški zbornik Code Slave 73 je hrvatskoglagoljski dokument iz 1375. godine, a riječ je o najstarijem hrvatskoglagoljskom spomeniku. U njemu se nalaze tekstovi različitog sadržaja a uz ostalo sadrži i biblijsko- liturgijske tekstove pa tako i tekstove Muke. Hvalov zbornik je srednjovjekovni rukopis pisan poluustavnom ćirilicom bosanskog tipa za bosanskog kneza Hrvoja Vukčića Hrvatinića na početku 15. stoljeća (1404). Za istog kneza, u istom vremenu pisan je i glagoljski Hrvojev misal (1403–1404). Iz samog pogleda na nazive tih triju kodeksa vidimo da je riječ o dva zbornika i jednom misalu, pri čemu knezu Hrvoju “pripadaju” i misal i zbornik. Zborničke tekstove karakterizira neliturgijski sadržaj. Međutim, dva teksta koja će se u radu proučavati imaju kao svoj sastavni dio upravo liturgijske sadržaje za koje ne možemo reći da su neočekivani, ali nisu ni pravilo. Naravno, tekstovi Muke neizostavni su dio misala. U radu će se analizom tekstova Muke pokušati ustanoviti postoje li jezične razlike i sličnosti između zborničkih tekstova s jedne i liturgijskih tekstova s druge strane, odnosno, postoji li utjecaj neliturgijskih tekstova unutar proučavanih zbornika na jezik Muke ili je taj jezik istovjetan s jezikom unutar misala.

misal, zbornik, jezična analiza, Hvalov zbornik, Hrvojev misal, Pariški zbornik

nije evidentirano