hrvatski

Održiva mobilnost - biciklistički promet kao oblik svakodnevne mobilnosti u Gradu Zagrebu

Prometnu paradigmu grada Zagreba obiljeava podre enost svim drugih oblika mobilnosti motoriziranom prometu to negativno utjee na kvalitetu ivota: zaga uje zrak, usporava kretanje, tro i slobodno vrijeme gra ana te doprinosi razvoju bolesti. Niz europskih zemalja stoga razvija svoje gradove u smjeru odrivih sredina u kojima je promet temeljen na javnom prijevozu, pje aenju i bicikliranju. Cilj ovoga rada je primijeniti standarde europskih gradova pri analizi biciklistikog sustava Zagreba, utvrditi glavne nedostatke i pruiti mogu a rje enja za biciklistiku infrastrukturu. Svrha toga je pruiti temelj za pobolj anje biciklistike infrastrukture i time kvalitete ivota gra ana. U radu se daju odgovori na glavna istraivaka pitanja: 1) Odgovara li postoje a biciklistika infrastruktura europskim standardima i potrebama gra ana Zagreba ; 2) Primjenjuju li se postoje i zakoni i pravilnici koji se odnose na biciklistiki promet pravilno pri implementaciji infrastrukture ; i 3) Jesu li gra ani i strunjaci dovoljno ukljueni u odluivanje o biciklistikom prometu. Za utvr ivanje odgovora kori tena su metode dubinskih intervjua sa strunjacima, terenska analiza infrastrukture, analiza dostupnih podataka i zakonskih regulativa, te sekundarna analiza sadraja dostupnog na internetu kao i strune literature. Utvr eno je da u Zagrebu biciklistika infrastruktura ne zadovoljava osnovne standarde koji se odnose na koheziju, direktnost, sigurnost, udobnost i atraktivnost. Biciklistiki sustav je fragmentiran i nepovezan , te ne postoji dovoljna pokrivenost javnim prijevozom i parkinzima. Tako er se biljee propusti u provedbi postoje e regulative pri izgradnji infrastrukture, a gra ani i strunjaci nisu u dovoljnoj mjeri ukljueni u odluivanje o biciklistikom prometu. Zagrebu je stoga potrebna promjena prometne paradigme koju bi bilo najbolje isplanirati temeljem europskih primjera metodom izrade SUMP-a uz ukljuenost svih potrebnih sudionika. Gradu je potrebna kvalitetna integracija biciklistikog prometa s javnim prijevozom to se prvenstveno mora posti i simirivanjem i dijeljenjem prometa. Glavni problem biciklistikog sustava, nepovezanost i fragmentiranost trebalo bi rije iti prenamjenom kolnika za biciklistiku infrastrukturu te stvaranjem biciklistikih magistrala npr. du rute »Samoboreka« i gradskih potoka iz kojih bi se granale manje prometnice, povezane s javnim prijevozom i ostalim sadrajima u gradu.

biciklistiki promet, integracija s javnim prijevozom, smirivanje prometa, mrea biciklistikih prometnica, SUMP.

nije evidentirano