hrvatski

Kulturni krajolik kao osnova (kulturne) održivosti i razvoja otoka Rab

Kulturni krajolik predstavlja kompleksan spoj prirodnih i antropogenih, materijalnih i nematerijalnih elemenata krajolika te su njegova evaluacija, valorizacija i zaštita izrazito prijeporne. Prijepori se temelje na različitim pristupima i disciplinama koje se bave valorizacijom i zaštitom pojedinih elemenata (kulturnog) krajolika te na odnosu svakodnevnog života i praksi stanovnika prema valoriziranoj i zaštićenoj baštini, baš kao i (ne)valoriziranom kulturnom krajoliku. Između načelnog stava o vrijednosti kulturne baštine i kulturnog krajolika te stvarnog odnosa i načina korištenja baštine i kulturnog krajolika postoji značajna razlika. U izlaganju se iznose rezultati sociološkog istraživanja provedenog 2021. i 2022. godine na otoku Rabu sa svrhom evaluacije stavova stručnjaka i stanovnika te načina na koji se odnose prema prostoru i njegovim pojedinim elementima, materijalnoj i nematerijalnoj baštini, kao i cjelini otoka kao kulturnog krajolika. Provedeno je anketno istraživanje (N=165) i 20 polu-strukturiranih intervjua te vrednovanje prostornih transformacija iz socio-prostorne perspektive. Rezultati ukazuju na potencijal za održivi razvoj otoka utemeljen na njegovoj bogatoj kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini, ali i na nedovoljnu prepoznatost održivosti kao načina očuvanja i korištenja baštine u razvojne svrhe. Na temelju navedenoga u izlaganju se kulturni krajolik otoka Raba analizira kao okvir u kojemu se (ne)održive prakse, (neadekvatno) vrednovanje i edukacija te zaštita kulturne baštine i prirodnog okoliša mogu postaviti na nov način kao temelj održivosti zajednice (kulturne, ekonomske, ekološke i socijalne) i razvoja održivog turizma te ostalih elemenata na kojima otok Rab temelji svoj gospodarski razvoj.

kulturni krajolik, valorizacija baštine, prostorne transformacije, održivost, otok

nije evidentirano