hrvatski

Odrednice neprihodujućih kreditnih izloženosti i ekonomski učinci na financijsku stabilnost u Europskoj uniji

Europska unija je, nakon financijske krize 2008./2009., bila izložena snažnom povećanju razine neprihodujućih kreditnih izloženosti banaka. S obzirom na značaj banaka u financijskom sustavu i kredita kao izvora financiranja ekonomske aktivnosti, pogoršanje kvalitete bankovne aktive doprinijelo je sporijem oporavku gospodarstva. Određene zemlje, koje su bile izložene snažnom rastu razine neprihodujućih kredita, relativno su brzo povećale kvalitetu bankovne aktive, dok su pojedine zemlje dugoročno ostale izložene vrlo visokim razinama neprihodujućih kredita. Doktorski rad istražuje odrednice nastanka neprihodujućih kreditnih izloženosti i ekonomske učinke povećanja neprihodujućih kreditnih izloženosti na financijsku stabilnost u Europskoj uniji. Za testiranje hipoteza koriste se generalizirana metoda momenata i panel vektorsko autoregresijski model. Rezultati istraživanja dokazuju kako na razinu neprihodujućih kreditnih izloženosti utječu makroekonomske i bankovno specifične odrednice. Analiza ekonomskih učinaka neprihodujućih kreditnih izloženosti pokazala je kako je porast neprihodujućih kreditnih izloženosti imao snažniji negativni utjecaj na financijsku stabilnost u zemljama s višim razinama neprihodujućih kreditnih izloženosti. Implikacije istraživanja mogu se koristiti od strane bankovnih regulatora i uprava. Stopu inflacije potrebno je uzeti u obzir prilikom predviđanja razine neprihodujućih kreditnih izloženosti, a povećanje odnosa operativnih troškova i prihoda doprinosi smanjenju neprihodujućih kredita. Banke bi stoga u kriznim vremenima trebale biti oprezne prilikom razmatranja smanjenja kvalitete metodologija i/ili zaposlenika u procedurama odobravanja kredita. S obzirom na snažniji utjecaj neprihodujućih kreditnih izloženosti na financijsku stabilnost u zemljama s višom razinom takvih izloženosti, a koje u pravilu nisu uvele protuciklički zaštitni sloj kapitala, potrebno je razmotriti drugačiji način izračuna navedenog sloja kapitala i/ili uvođenje posebnih kreditnih protucikličkih rezervacija. U slučaju naglog pogoršanja kvalitete kreditne aktive banaka, regulatori bi trebali donije brze i odlučne mjere, usmjerene primarno na izdvajanje kredita iz bilance banaka i promjene stečajnih zakona.

neprihodujuće kreditne izloženosti ; krediti ; banke ; financijska stabilnost ; Europska unija

nije evidentirano