hrvatski

Cijepljenje protiv infekcije humanim papiloma virusom (HPV) - nedovoljno korištena metoda prevencije bolesti povezanih s HPV-om

Za infekciju Humanim papiloma virusom (HPV), koji je vrlo česta spolno prenosiva infekcija, posebice među mladima, nema specifičnog lijeka, no na sreću, velika većina prođe bez posljedica i bez liječenja. Cjepivo protiv HPV-a, pruža zaštitu od infekcije i premalignih i malignih promjena koje uzrokuju tipovi virusa protiv kojih je cjepivo usmjereno. Od malignih bolesti koje se povezuju s infekcijom visokorizičnim tipovima HPV-a najčešći je rak vrata maternice, no ova infekcija se povezuje s još nekoliko vrsta genitalnih i negenitalnih malignih bolesti od kojih neke pogađaju oba spola (karcinom anusa i neki karcinomi glave i vrata). Također, cjepivo protiv HPV-a pruža zaštitu i od spolnih bradavica (kondiloma) koje nemaju potencijal preći u maligna bolest, ali dugotrajno se liječe i mogu time narušiti kvalitetu života i mentalno zdravlje oboljele osobe. Cjepivo protiv HPV-a registrirano je u Hrvatskoj 2007. godine. Od školske godine 2015./2016. cijepljenje protiv HPV-a besplatno je dostupno kao preporučeno i dobrovoljno na nacionalnoj razini svim učenicima i učenicama u 1. razredu srednje škole, svim učenicima i učenicama završnog razreda osnovne škole (13-14 godina). Odazivi na cijepljenje su niski, ali s trendom kontinuiranog blagog rasta stopa cijepljenih osoba. Primjerice, odazivi u 2016. (učenici 1. razreda srednje škole), kada je cjepivo po prvi puta bilo dostupno besplatno za djevojke i mladiće određene dobi na nacionalnoj razini, su bili vrlo niski – oko pet posto, nešto viši u školskoj godini 2017./2018. (učenici osmih razreda osnovne škole) – oko 12 %, a u šk. godini 2019./2020. među učenicima 1. razreda srednje škole cijepljeno je 38% djevojčica i 24% dječaka. I prema broju utrošenih doza cjepiva protiv HPV-a vidimo trend porasta u posljednje tri godine – broj utrošenih doza među učenicima završnog razreda osnovne škole je porastao sa 7500 u šk. godini 2017./2018. na gotovo 26800 u šk. godini 2020./2021. I broj primljenih doza među srednjoškolcima pokazuje trend porasta – u šk. godini 2017./2018. je bio oko 3500, a u šk. godini 2020/2021 oko 4400. U šk- godini 2019/2020 bilo je 6700 utrošenih doza među srednjoškolcima i 3700 među studentima. Generalno, djevojke se približno dva do tri puta češće cijepe. Također, odazivi na cijepljenje se uvelike razlikuju od županije do županije. U nekim županijama su udjeli cijepljenih učenika manji od 10%, dok u nekim županijama se oni penju i do 60- 70%. Puno niži odazivi su u priobalnim županijama (uz izuzetak Istre i Primorja), a viši u kontinentalnim županijama, najviši u sjevernoj Hrvatskoj. Jedan od načina za poboljšanje odaziva na cijepljenje je organiziranje novih pristupa u mogućnostma cijepljenja (primjerice punktovi za cijepljenje bez naručivanja). Zatim, jako je važno pojačati edukaciju i informiranje roditelja, ali i učenika i mladih. Posebno bi trebalo pojačati edukativna poredavanja i informiranje u pojedinim županijama gdje su odazivi najmanji. Također, potrebno je nastaviti i pojačati provedbu zdravstvenog odgoja u području spolnog i reproduktivnog zdravlja te projekata edukacije, posebice vršnjačke edukacije za učenike viših razreda osnovne škole i svih razreda srednje škole te studenata u suradnji s udrugama i školama. U edukaciji i promociji cijepljenja mogu pomoći i interaktivni, mladima zanimljivi edukativni materijali koji ih potiču na aktivno sudjelovanje, primjerice digitalni sadržaji poput mobilnih aplikacija, videa, kvizova znanja i drugih ineteraktivnih sadržaja. I na kraju, ne treba zaboraviti da iako vrlo učinkovito, sigurno i jednostvano, cjepivo protiv HPV-a je samo jedna karika u lancu zaštite od infekcije HPV-om i njenih posljedica – ono ne pruža sto postotnu zaštitu i paket prevencije treba upotpuniti edukacijom, znanjem i vještinama za odgovorno spolno ponašanje i redovitim liječnički pregledima.

Humani papiloma virus ; HPV ; cijepljenje protiv HPV-a

nije evidentirano