hrvatski

Studija utjecaja na proračun usluge upravljanja farmakoterapijom u pacijenata s kardiovaskularnim bolestima i šećernom bolešću tipa 2

Uvod rada Kontinuirani trend porasta incidencije i prevalencije kroničnih bolesti te posljedične povećane potrošnje lijekova dovodi do velikih opterećenja na ograničene zdravstvene financijske resurse. Istraživanja su pokazala kako usluga upravljanja farmakoterapijom (engl. Comprehensive Medication Management (CMM) services), koju pružaju ljekarnici u suradnji s liječnicima obiteljske medicine i ostalim zdravstvenim radnicima, može odgovoriti na spomenuti problem promicanjem racionalne primjene lijekova (poboljšanjem propisivanja lijekova te smanjenjem često nepotrebne i štetne primjene lijekova) te posljedičnim poboljšanjem kliničkih ishoda, smanjenjem komplikacija i poboljšanjem kvalitete života pacijenata. Svrha rada Veći broj istraživanja provedenih u SAD-u i u ostatku svijeta gdje je CMM usluga zaživjela nedvojbeno potvrđuje kako je CMM usluga učinkovit pristup u rješavanju terapijskih problema, poboljšanju kliničkih ishoda, smanjenju troškova te poboljšanju iskustava pacijenata i zdravstvenih radnika. U siječnju 2018., počela se provoditi i u Hrvatskoj, kao pilot projekt u sklopu Farmakoterapijskog savjetovališta u Domu zdravlja Zagreb – Centar. Kako bi pilot projekt postao stvarnost te usluga dostigla svoj pun potencijal proširivši se i u druga klinička okruženja, kao jedan od važnih preduvjeta provedena je studija utjecaja na proračun iz perspektive potencijalnog platitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Metode Identificirani su i izračunati ukupni troškovi i uštede povezani s uvođenjem CMM usluge u Hrvatskoj tijekom trogodišnjeg razdoblja kod pacijenata s hipertenzijom te barem jednom kardiovaskularnom i/ili šećernom bolesti tipa 2 koji koriste pet ili više lijekova dnevno. Ukupni direktni troškovi uključivali su trošak obuke i naknade za rad ljekarnika te povišenja doze i/ili uvođenja dodatnih lijekova u terapiju, što je prema rezultatima pilot studije najčešća provedena intervencija. Ukupne uštede koje se očekuju kao posljedica uvođenja CMM usluge temeljile su se na relevantnim literaturnim podacima o smanjenju stope korištenja zdravstvenih usluga i učestalosti neželjenih kliničkih događaja te posljedičnom smanjenju njihovog troška. Utjecaj na proračun HZZO-a određen je kao razlika između ukupnih direktnih troškova i ukupnih očekivanih ušteda. Rezultati Procjenjuje se kako bi ukupni direktni troškovi u razdoblju od tri godine iznosili €7.849.962, dok bi godišnji trošak po pacijentu iznosio €57. S druge strane, ukupna trogodišnja ušteda iznosila bi €7.787.766. Konačno, uvođenje CMM usluge u Hrvatskoj dovelo bi do ukupnog utjecaja na proračun HZZO-a od €92.869 u razdoblju od tri godine, dok bi inkrementalni trošak iznosio €0, 67 po pacijentu. Zaključak S obzirom na minimalni financijski utjecaj CMM usluge na proračun HZZO-a i s druge strane, njenu veliku kliničku vrijednost u rješavanju neodgovarajućeg upravljanja farmakoterapijom i neracionalne primjene lijekova, uvođenje ove usluge u hrvatski zdravstveni sustav bila bi nesumnjivo učinkovita i isplativa investicija. S vremenom, dugoročne uštede povezane s poboljšanjem kliničkih ishoda premašile bi početno povećanje troškova uslijed povećanja doze i/ili uvođenja dodatnih lijekova u terapiju.

budget impact analysis ; medication management ; type 2 diabetes ; cardiovascular diseases

nije evidentirano