hrvatski

Uzimanje psihoaktivnih supstanci i alkohola tijekom prva tri vala COVID-19 pandemije: Hrvatsko iskustvo

Uvod: Neki istraživači postavili su hipotezu da će najštetniji učinci izbijanja COVID-19 pandemije biti povećanje prevalencije i ozbiljnost ovisnosti o psihoaktivnim supstancama (PS) i ponašajnim ovisnostima. Cilj: Istražiti sociodemografske karakteristike, stresore povezane s COVID-19 pandemijom, simptome stresa, anksioznosti i depresije koji su prediktivni za uzimanje PS i alkohola, promjene u navikama uzimanja PS i konzumacije alkohola tijekom prva tri vala pandemije u populaciji odraslih. Metoda: 1.118 sudionika (220 muškaraca i 898 žena ; prosječna dob: 35, 14±12, 31 ; raspon 18-78) sudjelovalo je u online istraživanju. Primijenjen je upitnik o sociodemografskim varijablama (dob, spol, obrazovanje, radni i bračni status, duljina radnog staža, roditeljstvo, broj djece, veličina mjesta stanovanja), ad-hoc sačinjeni upitnici o stresorima prouzročenim COVID-19 (gubitak posla, samoizolacija, dijagnoza COVID-19, značajne osobe s dijagnozom COVID-19 i smrt značajnih osoba zbog COVID-19), konzumaciji PS (duhan, kofein, alkohol, kanabinoidi, kokain, stimulansi, anksiolitici, halucinogeni, opioidi, hlapljiva otapala, sintetski katinoni, sintetski kanabinoidi) prije i tijekom pandemije, CAGE upitnik, Skala utjecaja stresnih događaja (IES) i Skala bolničke anksioznosti i depresije (HADS). Rezultati: 31% sudionika povećalo je upotrebu PS. U posljednjih godinu dana najčešće je porasla uporaba duhana, kofeina, alkohola, kanabinoida i anksiolitika (duhan - 7, 1% ; kofein - 5, 8% ; alkohol - 6, 4% ; kanabinoidi 2, 5% ; i anksiolitici - 3, 9%). 16, 8% osoba koje su konzumirale alkohol prije pandemije povećalo je konzumaciju alkohola tijekom pandemije, njih 4, 5% imalo je problematičnu konzumaciju alkohola. Rezultati višestruke hijerarhijske regresije pokazali su da testirani model s četiri bloka prediktora značajno predviđa 11, 2% povećanu upotrebu PS i 7, 8% problematičnu konzumaciju alkohola. Jači simptomi anksioznosti i depresije bili su prediktivni za povećanu uporabu PS. Muški spol, jaki simptomi intruzije i anksioznosti bili su prediktivni za povećanu konzumaciju alkohola. Zaključak: Neophodno je identificirati osobe koje su pod povećanim rizikom konzumacije PS i alkohola radi prevencije i liječenja mentalnih poremećaja povezanih s problematičnim konzumacijom PS.

psihoaktivne supstance, alkohol, COVID-19, Hrvatska, prevencija

nije evidentirano