hrvatski

UPRAVLJANJE FARMAKOTERAPIJOM U PACIJENATA STARIJE ŽIVOTNE DOBI S KARDIOVASKULARNIM BOLESTIMA U DOMU ZDRAVLJA ZAGREB – CENTAR

Pacijenti s postojećom kardiovaskularnom bolešću (KVB) često koriste više različitih lijekova što povećava rizik od pojavnosti terapijskih problema (TP) te posljedično može dovesti do negativnih kliničkih ishoda i neuspjeha u liječenju. Pružanjem usluge upravljanja farmakoterapijom (UF) na razini primarne zdravstvene zaštite ljekarnik provodi farmakoterapijsku obradu usmjerenu na prepoznavanje, rješavanje i sprječavanje terapijskih problema, utvrđivanje terapijskih ciljeva, odabir intervencija i evaluaciju ishoda te optimizacijom terapije pridonosi poboljšanju kliničkih ishoda pacijenata. Dosadašnja su istraživanja pokazala da pacijenti koji boluju od kroničnih bolesti imaju najveću potencijalnu dobrobit od ove usluge. Cilj ove studije bio je ispitati utjecaj usluge UF na kliničke ishode pacijenata (rizični čimbenici za razvoj KVB i korištenje zdravstvene zaštite) u pacijenata starije životne dobi s KVB. Provedeno je prospektivno, intervencijsko istraživanje (intervencijska i kontrolna skupina) s jednogodišnjim kontroliranim praćenjem pacijenata na razini primarne zdravstvene zaštite, u Domu zdravlja Zagreb – Centar. Svi uključeni pacijenti su imali dijagnosticiranu hipertenziju i jednu ili više KVB. Ljekarnik je u zasebnoj prostoriji Doma zdravlja provodio individualnu farmakoterapijsku obradu pacijenata iz intervencijske grupe, dok su pacijenti iz kontrolne grupe primali standardnu skrb. Učinak usluge UF na kliničke ishode (sistolički i dijastolički arterijski tlak, LDL kolesterol, ukupni kolesterol, trigliceridi, HDL kolesterol, HbA1c, GUK natašte, hospitalizacija, neplanirani posjeti hitnoj službi, neplanirani posjeti liječniku obiteljske medicine) utvrđen je mjerenjem razlika između intervencijske i kontrolne skupine na početku i kraju istraživanja. Identifikacija terapijskih problema temeljila se na kategorizaciji prema Cipolle i suradnicima. U istraživanje je bilo uključeno 137 pacijenata u dobi od 65 do 80 godina koji su u prosjeku koristili 10, 8 ± 3, 6 lijekova te imali 7, 9 ± 3, 4 komorbiditeta. Usluga UF značajno je poboljšala sistolički arterijski krvni tlak (p = 0, 038), dijastolički arterijski krvni tlak (p = 0, 001), ukupni kolesterol (p = 0, 014), LDL kolesterol (p = 0, 005) i HbA1c (p = 0, 045) u pacijenata u intervencijskoj skupini u odnosu na kontrolnu skupinu. Pacijenti u intervencijskoj skupini su imali statistički i klinički niži sistolički (-9, 02 mmHg, p <0, 001) i dijastolički krvni tlak (-4, 99 mmHg, p <0, 001) na kraju istraživanja. Broj hospitalizacija i neplaniranih posjeta liječniku obiteljske medicine bio je 3, 35 (95% CI 1, 16 – 10, 00) i 2, 34 (95% CI 1, 52 – 3, 57) puta veći u kontrolnoj skupini u odnosu na intervencijsku skupinu. Na inicijalnoj procjeni identificirano je ukupno 242 TP s prosjekom 3, 8 ± 1, 9 TP po pacijentu. Tijekom svih provedenih konzultacija identificirano je ukupno 563 TP. Najučestaliji TP bili su „Potreba za uvođenjem dodatne terapije” (25, 6 %) i „Preniska doza“ (35, 5 %), nakon kojih je uslijedio TP „Previsoka doza” (11, 9 %). Ovo istraživanje je pokazalo da usluga UF može značajno pridonijeti poboljšanju rizičnih čimbenika za razvoj KVB i smanjenju korištenja zdravstvene zaštite te tako potencijalno pridonijeti ukupnim uštedama u zdravstvu.

kardiovaskularne bolesti ; starija životna dob ; upravljanje farmakoterapijom

nije evidentirano