Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1224

Etnička teorija i neki primjeri iz Srednje Evrope


Heršak, Emil
Etnička teorija i neki primjeri iz Srednje Evrope // Migracijske teme, 12 (1996), 4; 311-321 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Etnička teorija i neki primjeri iz Srednje Evrope
(Ethnic theory and some examples from Central Europe)

Autori
Heršak, Emil

Izvornik
Migracijske teme (0352-5600) 12 (1996), 4; 311-321

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Etničnost; Srednja Evropa; povijest; društvena integracija; granice; etnički razvitak
(Ethnicity; Central Europe; history; social integration; boundaries; ethnic development)

Sažetak
Rad je pokušaj povezivanja etničke teorije s nekim povijesnim primjerima, poglavito iz Srednje Evrope, iako se autor također osvrće i na današnje procese u Zapadnoj Evropi. Etnička teorija Fredrika Bartha, koja pretpostavlja da se etnije razvijaju u interakciji s drugim etnijama, pri čemu se etničke gra-nice definiraju na temelju "proizvoljnog" izbora kulturne građe, pruža tek djelomično objašnjenje za povijesno iskustvo iz Srednje Evrope. Primijenjena na današnju Zapadnu Evropu koja se ujedinjuje u maastrichtskom duhu, Barthova teorija značila bi da etničke granice zapravo jačaju usporedo s razvitkom evropskih integracijskih procesa, i ne obratno, tj. gospodarska, politička i kulturna integracija ne bi dovela da slabljenja etničnosti. S druge strane, nije uvjerljiva Barthova postavka o proizvoljnosti odabira građe iz kulturnog inventara u obilježavanju etničkih granica. Sama povijest je objektivan čimbenik koji određuje koje će kulturne ili ine osobitosti poprimiti etnodiferencijsko značenje. Novije dorade ove teorije, koje - između ostaloga - ističu ulogu društvenih elita u etničkom razvitku, također nailaze na poteškoće kad se pokušavaju primijeniti na povijesnu građu. Elite mogu, eventualno, utjecati na artikulaciju ponekih etničkih osobitosti, ali povijest konačno određuje koje artikulacije "prolaze", a koje ne. Iskustva bivšeg Habsburgovskog carstva, kao i njegovih "država nasljednica", pokazuju da modeli "etničkog inženjeringa" izvedeni "odozgo" uglavnom nisu uspjeli. Dakako, autor ne poriče stanovit subjektivan čimbenik, odnosno slobodan izbor, u etničkom procesu. Na kraju rada ponuđena je definicija koja, u osnovi, zamišlja etničnost kao transgeneracijski integracijski čimbenik društvenih zajednica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
00760104

Ustanove
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Emil Heršak, (92142)

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • International Bibliography of the Social Sciences (IBSS)
  • Sociological Abstracts
  • REMISIS