hrvatski

Aktivnim djelovanjem protiv negativnih posljedica brze mode

Osnovni cilj održivog razvoja jest pomiriti potrebe društva i privrede, a da se pritom ne našteti okolišu i da se očuvaju njegove prirodne vrijednosti za buduće naraštaje. U najveće zagađivače okoliša ubraja se i modna industrija, odnosno koncept tzv. brze mode. Taj pojam pojavljuje se 1980-ih godina, a označava promotivne strategije i marketinški alat za frekvenciju i manipulaciju kupaca kako bi stvarali "potrebu" za većom količinom i češćom promjenom odjeće. Većina ljudi modu promatra kao zabavu ili čak kao potrebu, no u realnosti je tekstilna industrija na vrhu svjetskih zagađivača okoliša. Cilj svake industrije bi trebala biti čežnja za održivosti. U modnoj industriji ona uključuje produktivnost kao što je upotreba eko održivih i obnovljivih materijala, kvaliteta i dugovječnost proizvoda, ali i društvena svojstva poput sigurnosti posla, poštene plaće i kvalitetu života općenito. (Kušević, 2020) Održivi razvoj je ugrožen mnogim posljedicama globalizacije, pa tako i razvojem i unaprjeđivanjem Fast Fashion proizvodnje i usponom tekstilne industrije. Aktivno djelovanje protiv fast fashion proizvodnje i dosadašnjeg poslovanja modne industrije se vodilo na ne tako tradicionalnom modelu. Riječ je o individualnoj akciji, odnosno o svjesnom djelovanju pojedinca kod kojeg se pojavila tzv. „eko-krivnja“. Ovo nije rješenje jer, primjerice kako Scully (2021) navodi podatak da 76% zagađenja dolazi od industrije i kompanija, dok samo 3% dolazi iz kućanstava. Iz ovog se može zaključiti da nije dovoljno da se stvari mijenjaju od pojedinca. Scully (2021) smatra da je kolektivno djelovanje jedini način da pokret bilo koje vrste uspije ostvariti svoje ciljeve.

održivi razvoj, brza moda (fast fashion), zagađenje okoliša, aktivno djelovanje

nije evidentirano