hrvatski

Dječji folklor u Brodsko-posavskoj županiji

Dječji folklor sveukupni je naziv za običaje, nošnje, igre i pjesme koje su smišljala djeca i koje su smišljene za djecu. Od samog rođenja djeteta započinje dječji folklor jer svako spontano ponašanje djeteta u kojem ono nešto stvara pripada njegovom folkloru. U prošlosti su sela Brodsko-posavske županije imala mnogo veći broj djece nego što je to danas. Neimaština i sloboda kretanja rezultirala su razvoju mašte kod djece te samim time velikim brojem pjesama, plesova i igara. Dječji folklor temelji se na oponašanju odraslih i prilagođavanju njihove tvorevine djeci. Djeca su nosila jednostavnije nošnje, najčešće ostavštine od odraslih osoba iz obitelji. Običaji u kojima su sudjelovala djeca najčešće su povezani s katoličkim blagdanima i običajima. Djecu se darivalo, ali i plašilo kako bi promijenili svoje ponašanje u narednom periodu. Blagdan Svete Lucije kao i Svetog Nikole ističu se po tim karakteristikama jer su djecu i darivali i strašili. Moguće je u pojedinim selima uočiti određene razlike prilikom obilježavanja običaja, ali se svi temelje na istim vrijednostima i poruci. Iako su određeni običaji namijenjeni jednom spolu djeteta, u njemu mogu sudjelovati i djeca drugog spola. Najčešće dječaci smiju sudjelovati u običajima namijenjenim djevojčicama, dok djevojčice ne mogu sudjelovati u svim običajima, a posebno ne u običaju položaja na Badnjak. Pojedine običaje moguće je vidjeti samo na jednom dijelu županije ili u samo jednom selu. Primjer toga je doček hodočasnika u Slavonskom Kobašu, kao i kićenje bunara u Gundincima. Djeca su samostalno u igri stvarala brojalice i rugalice za koje se vjeruje da veliki broj nije zabilježen, kao ni zapamćen.

nošnja ; običaji ; folklor ; blagdani

nije evidentirano