hrvatski

Roditeljski stres i partnerski odnosi roditelja odraslih osoba s autizmom: kvalitativno istraživanje

Studije upućuju na to da se roditelji djece s poremećajem iz spektra autizma (PSA) suočavaju sa značajno višom razinom stresa u usporedbi s ostalim roditeljima djece s teškoćama u razvoju - zbog heterogenosti dijagnoza, i specifičnih komorbiditeta (Saini i sur., 2015), kao i ozbiljnosti simptoma i troškova koje nose tretmani i edukacije (Ilias i sur., 2018). Osim stresora direktno povezanih s djetetom s PSA, roditelji nerijetko izvještavaju o sniženoj kvaliteti braka i obiteljskog funkcioniranja, premda postoje i nalazi koji upućuju na određene pozitivne ishode (Harper i sur., 2013 ; Scorgie i Sobsey, 2000). U području istraživanja partnerskih odnosa roditelja djece s PSA rijetko je korištena kvalitativna metodologija. U malobrojnim istraživanjima tek je dotaknuto pitanje kako se parovi zajednički suočavaju sa stresom (npr. Downes i sur., 2021). Također, u istraživanjima se puno rjeđe ispituju roditelji odraslih osoba s PSA, premda neki nalazi govore o tome da se zadovoljstvo brakom kod roditelja djece s PSA smanjuje tijekom odrastanja djeteta. Cilj ovog kvalitativnog istraživanja bio je dobiti uvid u doživljaj povezanosti stresa i kvalitete partnerskih odnosa kod roditelja odraslih osoba s PSA. Poseban naglasak stavljen je na ispitivanje iskustva suočavanja sa stresom i posljedicama stresa za partnerski odnos te na opis razlike među spolovima. Istraživanje se provelo u sklopu projekta “Pružanje podrške odraslim osobama s poremećajem iz spektra autizma” ostvarenog u suradnji ERF-a sa sveučilištem Brigham Young University (BYU). Rezultati rada dobiveni su analizom intervjua 11 ispitanika, roditelja odraslih osoba s poremećajem iz spektra autizma koji su u partnerskom odnosu najmanje 6 mjeseci i žive u istom kućanstvu. Nalazi istraživanja pružaju dublji uvid u roditeljska iskustva roditelja odraslih osoba s PSA. Potvrđena je teza da roditeljstvo djeteta s PSA na neke partnerske odnose djeluje pozitivno, a na neke negativno, sukladno intrinzičnim i ekstrinzičnim resursima koje obitelj ima na raspolaganju. Zamijećene su česte promjene u prirodi partnerskog odnosa, pri čemu se trenutak saznavanja dijagnoze pokazao prijelomnim za odnos. Prepoznati su najčešći načini suočavanja s roditeljskim stresom, ali i određene spolne razlike. Na kraju su dostupne smjernice za praktičan rad, koje se mogu koristiti kao vodilje u pružanju sveobuhvatne podrške roditeljima djece i odraslih osoba s PSA.

roditeljski stres ; partnerski odnosi ; poremećaj iz spektra autizma ; roditelji odraslih osoba s autizmom ; kvalitativno istraživanje

nije evidentirano