hrvatski

Ekonomsko korištenje muške teladi na mliječnim farmama

Dio teladi na mliječnim farmama ili je neprikladan ili nije potreban za zamjenu muznog stada i kao višak se prodajom izlučuje iz uzgoja. U cilju utvrđivanja modela korištenja muške mliječne i križane teladi u mliječnim farmama u sustavu kontrole mliječnosti u Republici Hrvatskoj, anketirano je 1717 upravitelja mliječnih farmi. Najvećim dijelom muška telad prodaje se kao sisajuća ili mlada telad, a samo 26, 6% farmi je telad zadržalo u tovu do kategorije utovljene junadi. Prosječna dob pri prodaji je iznosila 47 dana, a do 30 dana starosti mušku telad je prodalo 56, 8% farmi. Očekivano, holštajn muška telad prodaje se ranije u odnosu na mušku telad drugih pasmina u proizvodnji mlijeka. Pasmina ima veliki utjecaj na prodajnu dob i cijenu muške teladi. Simentalska telad je prodavana po najvećoj cijeni i u najstarijoj dobi. Velike farme ranije prodaju mušku telad, a između veličine muznog stada i dobi pri prodaji utvrđena je negativna korelacija (P<0, 01). Muška telad prodavana je po prosječnoj cijeni od 2502, 51 kuna, a prodajna cijena bila je usko povezana s pasminom i dužinom uzgoja teladi u farmi. Prodajna cijena i dužina zadržavanja muške teladi u farmi razlikovala se između regija u kojoj se farme nalaze. Razlike u prosječnoj prodajnoj cijeni prema županijama rezultat su različitih pasminskih struktura i veličina muznih stada u mliječnim farmama. Utvrđeno je da na modele ekonomskog korištenja muške teladi značajan utjecaj imaju pasmina, veličina farme i regija u kojoj se farme nalaze.

mliječne farme, ekonomsko korištenje, muška telad, križana telad

nije evidentirano