hrvatski

Regulacijska uloga ektonukleotidaza u funkciji spermija

Ljudski spermij je visokodiferencirana stanica koja tijekom života pokazuje najrazličitije osobine uključujući kretanje, prepoznavanje drugih stanica, sekreciju i membransku fuziju. Da bi se spojio s oocitom spermij mora steći sposobnost kretanja i fertilizacije oocite, što se događa u ženskom spolnom traktu i predstavlja skup molekularnih i fizioloških događanja pod zajedničkim imenom kapacitacija. Ovaj skup procesa reguliran je na više načina i ne ovise samo o jednom aspektu fiziologije spermija. U posljednjih nekoliko godina brojna istraživanja vanstaničnih nukletida i hidroliza ATP-a do adanozina utvrđena je na mnogim tipovima stanica. Cilj ovog istraživanja je ispitivanje utjecaja ATP-a na akrosomsku reakciju i pokretljivost spermija, te mogućnost regulacije ovih utjecaja ektoenzimskom hidrolizom ATP-a na membrani spermija. Rezultati istraživanja potvrdili su da ATP utječe na kapacitaciju spermija povećavajući postotak stanica koje su akrosomski reagirale. ATP ne povećava brzinu spermija, nego dovodi spermije u hiperaktivno stanje. Ovaj učinak ATP-a regulira ekto ATPDaza, koju smo locirali na membrani spermija, a koja hidrolizira ATP do AMP-a, sa ADP-om kao međuproduktom reakcije. Ekto ATPDazu smo locirali i na stanicam spermatogeneze do stupnja izdužene spermatide. Na spermijima smo utvrdili postojanje 5'nukleotidaze koja je hidrolizirala AMP u adenozin čime je kompletirana enzimska kaskada kojom je moguća regulacija koncentracije nukleotida koji mogu utjecati na spermije. Enzimska hidroliza ATP-a, ADP-a i AMP-a slijedi jednostavnu Michaelis-Menten kinetiku. Afinitet ovih enzima prema supstratu manji je u uzorcima smanjene pokretljivosti, ali je količina enzima mjerena parametrom Vmax nekoliko puta veća, čime se postiže veća hidroliza ATP-a i produkcija adenozina koji povećava pokretljivost, a spermij zadržava u stanju predkapacitiranosti.

spermij; kapacitacija; ATP; ekto ATPDaza

nije evidentirano