hrvatski

Društvena distanca studenata prava prema migrantima u Hrvatskoj

Pojačane migracije tijekom posljednjih desetljeća te učinci europske „izbjegličke krize“ iz 2015. i 2016. zabilježeni su u promjenama stavova javnosti prema različitim vrstama migranata. Jedna od skupina čiji su stavovi od izraženije važnosti jesu studenti prava za koje se pretpostavlja da će se u svom budućem radu možda susretati s problematikom migracija te s ostvarivanjem posebnih prava zajamčenih „klasičnim“ imigrantima ali i ranjivim skupinama migranata: izbjeglicama i tražiteljima azila. U ovome se radu donose rezultati anketnog istraživanja provedenog sredinom 2019. na studentima 1. i 4. godine prava na četiri pravna fakulteta u Hrvatskoj: u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku (N = 667). Cilj je rada utvrditi koji su stupanj bliskosti (na Bogardusovoj skali društvene distance) studenti prava spremni ostvariti s nekoliko različitih kategorija migranata grupiranima u skupine sukladno povijesnoj i geografskoj distribuciji. Uz to, analizira se i odnos prema tražiteljima azila, azilantima/izbjeglicama i Romima. Rezultati pokazuju da su studenti prava spremni na najbliskiji (prijateljski) odnos s doseljenicima iz Sjeverne Amerike (SAD-a i Kanade) i iz zapadnoeuropskih zemalja. Nešto su manje u prosjeku naklonjeni doseljenicima iz zemalja bivše Jugoslavije te su s njima spremni na susjedske odnose – isto kao i s doseljenicima iz Afrike te sa nedefiniranim „stranim radnicima“. Kao suradnike na poslu spremni su u prosjeku prihvatiti pripadnike svih preostalih analiziranih skupina, pri čemu najveću prosječnu distancu izražavaju prema tražiteljima azila. Podjednako bliski odnos procjenjuju prema azilantima/izbjeglicama i Romima. Analizirane razlike u ovim stavovima pokazuju da studenti prava iz sveučilištâ u Zagrebu i Rijeci iskazuju u prosjeku manju društvenu distancu prema svim analiziranim skupinama od studenata prava iz Osijeka i Splita. Dodatnim analizama razmatraju se učinci različitih sociodemografskih karakteristika, kontekstualnih indikatore te vrijednosnih orijentacija na iskazanu društvenu distancu pri čemu rezultati pokazuju da najsnažniji učinak na društvenu distancu prema svim skupinama migranata ima nacionalizam.

migranti, azilanti, društvena distanca, studenti prava, Hrvatska

nije evidentirano