hrvatski

Radne migracije na rubu EUrope – dolazak stranih radnika u Hrvatsku

Migracijski procesi u Republici Hrvatskoj zadnja dva desetljeća diversificiraju se i jačaju, a to se osim povećanog iseljavanja hrvatskog stanovništva tiče i sve većeg useljavanja stranaca u RH. Upravljanje migracijama složen je zadatak, a posebno se kada je o državama riječ, važnim čini područje imigracijske politike i kontrole useljavanja stranaca. U radu se daje prikaz useljavanja stranih radnika u RH u zadnja dva desetljeća uzimajući u obzir dva aspekta toga procesa. Jedan se odnosi na obilježja migracijskog (useljeničkog) kontingenta, a drugi na strukturna obilježja Hrvatske kao zemlje primitka migranta. Nastojeći sveobuhvatno pristupiti istraživanju povećanog useljavanja, polazi se od teorijskih pristupa koji ističu važnost strukturnih čimbenika i strukturnih promjena posebice u društvima primitka. U tu svrhu razmatraju se „vanjski“ i „unutarnji“ čimbenici koji bi mogli biti odgovorni za povećano useljavanje stranih radnika. Od „vanjskih“ čimbenika pokazalo se da su pridruživanje Hrvatske EU, negativni ekonomski trendovi u zemljama „na rubu Europe“, siromaštvo i višak radne snage u dalekoistočnim zemljama glavni „okidači“ za povećano useljavanje u RH, dok su to od „unutarnjih“ čimbenika negativni demografski trendovi i nedostatak radne snage, povećane potrebe za zapošljavanjem u pojedinim gospodarskim djelatnostima, sustav socijalne skrbi (struktura naknada) i dr. Kritičkim osvrtom na dokumente koji se tiču zapošljavanja stranih radnika u RH te analizom migracijske statistike želi se odgovoriti na pitanje postoji li u RH određena hijerarhizacija i pristranost pri zapošljavanju migranata i zbog čega u Hrvatskoj kao rubnoj zemlji Europske unije takav pristup nije održiv.

radne migracije ; useljavanje ; strani radnici ; Hrvatska ; EU

nije evidentirano