hrvatski

Odnos indeksa ljudskog razvoja i kvalitete okoliša

Industrijalizacija jest važan korak u razvoju društva, ali ona za sobom ostavlja negativne posljedice na kvalitetu okoliša. Prekomjernim iskorištavanjem prirodnih resursa, prvenstveno sagorijevanjem fosilnih goriva te dohranjivanjem poljoprivrednog zemljišta, s ciljem ostvarenja što ve ́ceg prinosa, u okoliš se ispuštaju štetne tvari, koje mogu narušiti kvalitetu tla, vode i zraka. Ovisno o stupnju razvoja države, moguće su razlike u kvaliteti okoliša. Kako bi se istražila povezanost razvoja društva i kvalitete okoliša, provedena je analiza panel podataka na uzorku od 127 zemalja u razdoblju između 1990. i 2014. godine. Indeks zaštićenih vrsta, količina emitiranog metana te količina upotrijebljenog dušičnog gnojiva odabrani su kao pokazatelji kvalitete okoliša, ujedno i zavisne varijable, dok su za nezavisne varijable odabrani pokazatelji ljudskog razvoja poput indeksa ljudskog razvoja i ukupne faktorske produktivnosti poljoprivrednog sektora te ostale varijable koje mogu utjecati na kvalitetu okoliša. Primjenom modela s fiksnim efektima te modela generaliziranih momenata, utvrđeno je da postoje statistički značajne veze izmedu pokazatelja ljudskog razvoja i kvalitete okoliša. Usporedbom dobivenih rezultata, proizašlih iz primjene navedenih modela, potvrđeno je da model s fiksnim efektima bolje opisuje izmjerene podatke. Osim toga, ispitano je može li se veza izmedu onečišćenja okoliša i indeksa ljudskog razvoja opisati Kuznetsovom krivuljom za okoliš. Iako krivulja nije identična Kuznetsovoj krivulji, primijećeno je da zagađenje raste s porastom indeksa ljudskog razvoja sve dok se ne postigne vrlo visoka razvijenost društva.

Indeks ljudskog razvoja, kvaliteta okoliša, onečišcenje vode, onečišcenje tla, onečišcenje atmosfere, učinak staklenika, panel analiza, Kuznetsova krivulja za okoliš

nije evidentirano