hrvatski

Krajobrazno planiranje kao alat za očuvanje krajobraznih vrijednosti Parka prirode Dinara

Područje planinskog masiva Dinara koji obuhvaća planine Dinaru, Troglav i Kamešnicu prepoznat je kao prostor iznimne geološke, biološke, krajobrazne, kulturne i povijesne vrijednosti na osnovu čega je 2021. godine 630, 50 km2 proglašeno Parkom prirode Dinara, što ga čini drugim najvećim parkom prirode u Hrvatskoj. Površina parka prirode obuhvaća teritorij dviju županija s četiri grada i pet općina, od kojih je njih pet (Općina Kijevo, Općina Civljane, Grad Vrlika, Općina Hrvace, Općina Otok) s preko 50 % teritorija unutar područja predviđenog za zaštitu. S obzirom na razvojna nastojanja navedenih županija, gradova i općina, važno je prepoznati tendencije zaštitno- razvojnih nastojanja i pronaći kompromis koji će biti temelj za održivi razvoj ovog područja. Krajobrazno planiranje svojim metodama i alatima utvrđuje i analizira međuodnos krajobraznih vrijednosti i gospodarskog razvoja te predlaže mogućnosti kompromisa između ovih dvaju nastojanja. Temeljne metode krajobraznog planiranja kojima se ovaj rad bavi jesu utvrđivanje i modeliranje vrijednosti krajobraza te analiza odnosa tih vrijednosti sa zahvatima predviđenim prostornim planovima. Rezultat takvih metoda je georeferencirani prostorni model koji prikazuje utvrđene vrijednosti i potencijalne konflikte u nekom prostoru. Najvažnija metoda je identifikacija i analiza vrijednosnih krajobraznih modela Parka prirode Dinara i to u 3 kategorije: prirodne, vizualno- doživljajne i kulturno-povijesne vrijednosti krajobraza. Izradi modela prethodi detaljna analiza svih sastavnica okoliša, okupljanje i izrada prostornih podataka uz pomoć GIS programa: QGis i ProVAL2000. Dobiveni modeli omogućavaju identifikaciju vrijednosti postojećih elemenata koji čine krajobraz ili koji su utjecali na njegovu tvorbu: geomorfologije, staništa, zaštićenih i ugroženih vrsta, korištenja i namjene zemljišta, naselja i puteva, rekreacijskih staza i objekata te elemenata kulturne i povijesne baštine. Preklapanjem osnovna tri vrijednosna modela u konačnici se dobiva kumulativni model sveukupnih krajobraznih vrijednosti prostora koje jasno prikazuju koji dijelovi krajobraza imaju veću vrijednost s obzirom na zahtjeve zaštite prirodnih, doživljajnih i kulturnih dobara. Konačni model vrijednosti krajobraza Parka prirode Dinara preklopljen je s planiranim zahvatima u prostoru te je dobivena jasna slika konfliktnih zona i negativnog utjecaja u prostoru. Na temelju toga vrlo je lako uočiti ranjivost područja u kojima se planiraju određeni zahvati a time i prevenirati neželjene promjene. Na osnovu preklopljenog vrijednosnog modela s planiranim zahvatima, rad opisuje utjecaj pojedinih zahvata na kvalitete krajobraza koje je potrebno očuvati te predlaže smjernice za korekcije planova, u svrhu očuvanja i minimalnog utjecaja na postojeće vrijednosti, s mogućnošću primjerenog gospodarskog razvoja područja.

Park prirode Dinara, krajobrazno planiranje, vrijednosti krajobraza, održivi razvoj, očuvanje krajobraza

nije evidentirano