hrvatski

Stanje i perspektiva metalske industrije kroz prizmu obrazovnog sustava i potpore gospodarstvu

Znanje postaje sve važniji resurs gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska suočena je s izazovima svjetskog gospodarstva prema kojima, između ostalog, mora ispuniti određene zahtjeve u oblikovanju obrazovnog sustava. Osiguranje jamstva kvalitete obrazovnog sustava samo je jedan od zahtjeva koje Metalurški fakultet ima postavljen kao kontinuiranu misiju. Kako stupanj obrazovanja stanovništva utječe na napredak gospodarstva, za Republiku Hrvatsku iznimno je važno povećati udio visokoobrazovanih upravo u strateškom polju Metalurgije u području Tehničkih znanosti. S potrebom za profilom stručnjaka iz polja metalurgije suočavamo se na tjednoj bazi. Stoga je nužno promijeniti poimanje filozofije struke metalurgija. Današnja moderna metalurgija je specifično polje koje se bavi dizajnom, razvojem i karakterizacijom metalnih materijala od onih svakodnevnih koji nas okružuju u našim domovima, na radnim mjestima do materijala s naprednim svojstvima i za specifične primjene poput onih za automobilsku ili svemirsku industriju, medicinu, ali i atraktivnu IT industriju. Metal čini osnovu svake sigurnosno-kritične komponente koja nas okružuje i čini našu svakodnevicu funkcionalnom, sigurnom i udobnom. Sve dosadašnje industrijske i tehnološke revolucije, kao i današnja Industrija 4.0 potpuno su nezamislive i neprovedive bez metalne platforme. Proizvodne djelatnosti i obrazovanje čine temelj razvoja svake države te je i strategiju razvoja nužno osloniti upravo na izvrsne mlade ljude koji stjecanjem znanja te istraživačkim pristupom obogaćuju Republiku Hrvatsku rijetkim znanjima, vještinama i kompetencijama. Sve se to ogleda u strateškim pravcima Metalurško inženjerstvo, Metalni materijali te Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš. Izvrsnost se temelji na ulaganju u visokosofisticiranu opremu kao potencijal postizanja novih i/ili inovativnih znanja, kreativnosti te prepoznatljivosti na europskoj istraživačkoj karti. Potencijal ulaganja zasniva se na infrastrukturnim projektima Centar za ljevarstvo – SIMET (KK.01.1.1.02.0020) u partnerstvu sa Sisačko-moslavačkom županijom, vrijednosti od 40.401.494, 36 HRK te VIRTULAB – Integrirani laboratorij za primarne i sekundarne sirovine (KK.01.1.1.02.0022) u partnerstvu s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom, Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom, Geotehničkim fakultetom i Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, vrijednosti za Metalurški fakultet 3.038.562, 92 HRK. Oba projekta financirana su iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (2014-2020.). Ulaganje u opremu nije samo sebi cilj. Uspostavljeni znanstvenoistraživački potencijal čini temelj za ulaganje u znanje, vještine i kompetencije djelatnika i studenata, ali i otvara mogućnost ciljanih djelatnosti kroz spin off poduzeće budući da je u društvenom poretku koji danas živimo nužno doseći samodostatnost. Ciljane aktivnosti otvorile bi vrata cjeloživotnom obrazovanju zainteresiranih vanjskih dionika koji bi kroz znanstvenoistraživačke i stručne projekte te fokusiranom edukacijom o mogućnostima istraživanja te osposobljavanjem za kritičko i inovativno promišljanje prateći moto od ideje do gotovog proizvoda, bili sposobni osnovati start up poduzeće temeljeno na realizaciji jedinstvenih i specifičnih ideja u polju Metalurgija. Konkurentnost je moguće temeljiti isključivo na suvremenoj tehnologiji, učinkovitim proizvodnim postupcima, ali isto tako i na visokokvalificiranoj radnoj snazi. Razvoj aktualnih studijskih programa obuhvatio je sve tri razine obrazovanja pa tako Metalurški fakultet pronalazi niše u skladu sa znanjem, vještinama i kompetencijama oslonjenim na polje Metalurgija, njegujući pritom inter- i multidisciplinarnu suradnju unutar i izvan institucije. Sve to zahtijeva ulaganje u infrastrukturu i obrazovne studijske programe koje Metalurški fakultet usmjerava ka stjecanju prije svega praktičnih znanja i vještina s naglaskom na razvoj i primjenu suvremenih materijala i tehnologija. Aktivnosti istraživanja i razvoja te prijenosa znanja koje aktivno provodimo, uz inovativnost, kreativnost i fleksibilnost, neophodne su da bi gospodarstvo postalo konkurentnije. Industrijska strategija Republike Hrvatske utvrđuje strateškim ciljevima djelatnosti iz područja proizvodnje i prerade metala koje spadaju u skupinu tzv. „pokretača“, velikih izvozno orijentiranih poddjelatnosti koje ostvaruju dobit i zapošljavaju značajan broj djelatnika. Ukupno metaloprerađivačka industrija temeljem ishoda ključnih poddjelatnosti u pandemijskoj 2020. godini čini 15, 5% industrijske proizvodnje RH. Budući da je metaloprerađivačka industrija izrazito izvozno orijentirana, navedeno ukazuje da je i opseg proizvodnje orijentiran potrebama inozemnih proizvođača gotovih proizvoda. Tome u prilog ide i visoki udio djelatnosti metalske industrije u ukupnom robnom izvozu RH čiji je udio u 2020. iznosio gotovo 24%. Razvoj društva moguće je temeljiti isključivo na čvrstoj neraskidivoj poveznici visokoobrazovnog sustava i proizvodnih djelatnosti. Dosadašnje modele suradnje Metalurškog fakulteta s gospodarskim dionicima nužno je unaprijediti osnivanjem Gospodarskog savjeta Metalurškog fakulteta kao savjetodavnog tijela za poticanje umrežavanja kroz razvoj studijskih programa te znanstvenoistraživačkih i stručnih projekata. Potporu razvoju svakako je nužno osigurati osnivanjem Ureda za međunarodnu suradnju, suradnju s gospodarstvom, projektne prijave i projekte. Sve je to na tragu novog poimanja struke i polja Metalurgija te potencijalne modernizacije naziva Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu budući da smo posljednji fakultet u EU koji se nije nametnuo takvim pristupom. Novi naziv svakako treba obuhvatiti specifična područja istraživanja poput Metalurškog inženjerstva i metalnih materijala, industrijske ekologije i radnog okoliša, ali i sigurnosti te zdravlja na radu povezanih s proizvodnim procesima. Suvremeni metalni materijali i inženjerstvo & ekologija i primjena sekundarnih sirovina & sigurnost čine okosnicu razvoja bazne industrije, prepoznavanje i priznavanje važnosti struke na lokalnoj, ali i globalnoj razini, ali i poboljšanja društva u cjelini.

metalska industrija, studijski programi, suradnja, gospodarstvo, Gospodarski savjet

Glavni autor: Zdenka Zovko Brodarac