hrvatski

Određivanje prostornog rasporeda percepcije i korištenja urbane zelene infrastrukture u Zagrebu

Globalno, polovica stanovništva je urbana, a očekuje se da će se taj broj i povećati. Gradovi su pod stalnim pritiskom gradnje i širenja kako bi se mogli prilagoditi povećanju broja stanovnika. Urbana zelena infrastruktura često je stanovnicima jedini doticaj s prirodom u gradu. Koncept kulturoloških usluga ekosustava naglašava nematerijalne koristi koje ljudi dobivaju od ekosustava i koje u gradovima pozitivno djeluju na fizičko i psihičko zdravlje građana te povećavaju kvalitetu života. Kako bi se urbanom zelenom infrastrukturom upravljalo na način da se te usluge naglase te njihovo pružanje unaprijedi, prije svega treba odrediti gdje i na koji način se one pojavljuju u gradskom krajoliku. Korisnici ne moraju imati isključivo pozitivnu percepciju tih prostora, već mogu primjećivati i negativnosti i nedostatke. Percipirane negativnosti važan su izvor informacija koje mogu usmjeriti planiranje i gospodarenje prostorom. Procjena pozitivne i negativne percepcije zahtjevan je zadatak jer osim što su koncepti primarno nematerijalni, oni ovise o prostoru i krajnjem korisniku. U sklopu ovoga rada participativnim pristupom prikupljali su se prostorni podaci od građana grada Zagreba o njihovoj pozitivnoj i negativnoj percepciji i korištenju zelenih prostora u gradu. Prostorne i statističke analize rezultirale su kartografskim prikazima i tipovima urbane zelene infrastrukture koji su percipirani kao nositelji pojedinih kulturoloških usluga, kao i negativnosti. Rezultati su korisni za urbano planiranje i gospodarenje urbaniom zelenom infrastrukturom.

urbana zelena infrastruktura ; kulturološke usluge ekosustava, negativnosti, prostorna analiza

nije evidentirano