Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Što se gledalo od Plenuma (1966) do Ustava (1974). Jezični i kulturni identitet hrvatskih igranih serija (CROSBI ID 74135)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Kurtović Budja, Ivana ; Lasić, Josip Što se gledalo od Plenuma (1966) do Ustava (1974). Jezični i kulturni identitet hrvatskih igranih serija // Riječi o riječi i Riječi / Marković, Ivan ; Nazalević Čučević, Iva ; Gligorić, Igor Marko (ur.). Zagreb: Disput, 2022. str. 709-721

Podaci o odgovornosti

Kurtović Budja, Ivana ; Lasić, Josip

hrvatski

Što se gledalo od Plenuma (1966) do Ustava (1974). Jezični i kulturni identitet hrvatskih igranih serija

Objava se Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika dogodila svega nekoliko mjeseci nakon političkoga „obračuna“ na Brijunskom plenumu u srpnju 1966. godine. Oba su događaja imala jak odjek u političkom, medijskom i kulturnom prostoru toga vremena, a hrvatski će jezik i njegova percepcija unutar tadašnje jugoslavenske države postati tema brojnih polemika i rasprava. Istodobno će unutar tih dviju godina republička Radiotelevizija Zagreb i njezini proizvedeni televizijski sadržaji postati glavni „dostavljač“ kulturnih i društvenih informacija. Ubrzo postaje društvena prekretnica i s pravom se od sredine šezdesetih godina prošloga stoljeća televizija potvrđuje kao – medij svih medija. Okuplja brojne autore i scenariste te kroz raspisane natječaje financira snimanje i produkciju brojnih sadržaja namijenjenih novostečenoj brojnoj publici (v. Vončina 2011). Produciraju, snimaju i prikazuju televizijske serije, organiziraju se novi televizijski formati (od informativnoga preko dječjega do zabavnoga programa), festivalske se svečanosti prenose uživo, stvaraju se velika estradna imena prepoznatljiva po svome govoru i dr. Hrvatski će se jezik „uvući“ u domove, a televizija će postati svakodnevnica svih starosnih skupina na prostoru Socijalističke Republike Hrvatske. U radu se predstavljaju reprezentativni medijski sadržaji prenošeni televizijskim signalom u kojima se prepoznaje hrvatski jezični i kulturni identitet u vremenu od 1966. do 1974. Kulturni se i jezični identitet promatra kroz jezik televizijskih sadržaja prema načelu i domenama određivanja identiteta u jeziku (usp. Bucholtz i Hall 2010). Promatrani sadržaji su serije Naše malo misto (1970. – 1971.), Prosjaci i sinovi (1972.) i Gruntovčani (1975.). Cilj je rada prikazati iz promatranih serija ulogu organskih idioma hrvatskoga jezika u oživljavanju i jačanju hrvatskoga identiteta i kohezije u društveno, kulturno i politički nepovoljnim okolnostima i vremenu – od Brijunskoga plenuma (1966.), odnosno Deklaracije (1967.) preko sloma Hrvatskoga proljeća (1971.) do donošenja promjena u Ustavu SFRJ (1974).

Radiotelevizija Zagreb, hrvatske igrane serije, načelo i domene identiteta, jezični identitet, kulturni značaj, šezdesete i sedamdesete u hrvatskome jeziku

nije evidentirano

engleski

What was watched from the 1966 Plenum to the 1974 Constituion - the cultural and linguistic identity of TV series

nije evidentirano

Radiotelevision Zagreb, Croatian TV series, identity principle and domains, linguistic identity, cultural significance, Croatian language during the 1960s and 1970s

nije evidentirano

Podaci o prilogu

709-721.

objavljeno

Podaci o knjizi

Riječi o riječi i Riječi

Marković, Ivan ; Nazalević Čučević, Iva ; Gligorić, Igor Marko

Zagreb: Disput

2022.

978-953-260-442-9

Povezanost rada

Filologija