hrvatski

Komparativna analiza suzbijanja ekstremizma u Hrvatskoj i Srbiji od 2000. do 2018. godine : između normativnoga i empirijskoga

Osnovna ideja rada je utvrđivanje razlika u načinima suzbijanja ekstremizma između Hrvatske i Srbije kao dviju susjednih država s jugoistoka Europe međusobno isprepletene povijesti i različite geopolitičke orijentacije. Kako bi se moglo pristupiti rješavanju ovog znanstvenog interesa, najprije se teorijski razrađuje pojam ekstremizma i načini njegova suzbijanja u liberalnim demokracijama kao temeljne paradigmatske odrednice ovog istraživanja. Korištenjem misli i ideja brojnih znanstvenika koji su se izravno ili neizravno bavili ekstremizmom, taj je pojam definiran kao društvena pojava svojstvena svakom čovjeku u čijoj se biti nalazi napad na osnovna ljudska prava, a bez kojih liberalno-demokratska društva gube svoj smisao jer nestaje njihova najosnovnija svrha – zaštita svakog pojedinog člana. Takvo poimanje ekstremizma ukazuje kako je proces njegova suzbijanja istovremeno važno i osjetljivo pitanje koje se mora provoditi odmjereno s primarnim ciljem sankcioniranja ljudskih djela, a ne misli. Radi se o demokratskom paradoksu „toleriranja netolerantnog“ kao osjetljivog odnosa prema ekstremizmu u kojem se dopušta djelovanje svih pojedinaca/društvenih skupina sve dok ne prekrše zakon. Budući da je riječ o vrlo složenom društvenom fenomenu, metodološki alati za utvrđivanje uspješnije države u procesu suzbijanja ekstremizma su dvostruki. Najprije se komparativnom analizom pravnih okvira promatraju važeći ustavi, zakoni i strateški dokumenti kako bi se usporedilo hrvatsko i srpsko postavljanje prema shvaćanju i načinima suzbijanja ekstremizma. Potom se empirijski, metodom kvalitativne analize sadržaja, uspoređuje uspješnost Hrvatske i Srbije u suzbijanju ekstremizma tijekom vremenskog razdoblja od 2000. do 2018. godine. Izvori podataka za empirijsko istraživanje su izvješća dviju međunarodnih institucija – nevladina organizacija Human Rights Watch i Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti, kao tijela Vijeća Europe. Rezultati istraživanja ukazuju kako je Hrvatska uspješnija od Srbije po pitanju suzbijanja ekstremizma kako u normativnom, tako i u empirijskom dijelu, ali isto tako i da obje države imaju ozbiljnih problema s kontroliranjem ove pojave u svojim društvima.

ekstremizam, suzbijanje ekstremizma, Hrvatska, Srbija, liberalna-demokracija

nije evidentirano