hrvatski

Dva života, jedan dom: međunarodne kružne radne migracije žena iz Slavonije

Nejednak socioekonomski razvoj pomaže oblikovanju smjera međunarodnih radnih migracija iz manje razvijenih područja u ona razvijenija. U Europskoj uniji je posebno naglašena potražnja za stranim radnicima/ama u niskokvalificiranim poslovima, a obrasci zaposlenja su u pojedinim sektorima orodnjeni. Nerijetko su to oblici zaposlenja koji generiraju kružni oblik migracija kod kojeg migranti/kinje žive na dva mjesta, no gravitiraju prema jednom društvenom prostoru. Zaposlenje žena kroz takvo kruženje objašnjava se potrebom balansiranja zaposlenja i rodnih obveza u kućanstvu, međutim ostaju nejasni načini na koji ovi, ali i drugi elementi u njihovim iskustvima doprinose nastavku takvog bilokalnog življenja. Cilj rada je pokazati načine na koje elementi radno-migracijskih iskustava kružnih migrantkinja zaposlenih u sektorima s različitim organizacijama rada doprinose uspostavljanju kružnog migracijskog kretanja. Provedeno je 25 narativnih intervjua sa ženama iz Slavonije čije kruženje uključuje odlazak u Austriju, Italiju i Njemačku s ciljem zaposlenja na niskokvalificiranim radnim pozicijama njege u privatnom kućanstvu, te sezonskim poslovima u poljoprivredi, i ugostiteljstvu i hotelijerstvu. Analiza narativnih intervjua ukazuje na ispreplitanje triju elemenata koji doprinose ostvarenju kontinuiteta kružnih ciklusa migracije. Prvi element odnosi se materijalnu i emocionalnu podršku migrantske mreže koja posreduje zahtjevne uvjete rada i nesigurnosti povezane sa zaposlenjem, koristi se za širenje informacija o dostupnosti zaposlenja, te za učenje postupaka vezanih za obavljanje radnih zadataka, kao i samog jezika države primitka. Drugi element je privremenost takvog zaposlenja i izbivanja iz domicilnog okruženja, što postaje dugoročna radna strategija. Pojedini odlazak migrantkinje je dovoljno kratkotrajan da se odgovornost za obavljanje kućanskih i obiteljskih obveza migrantkinje prenosi na članove/ice kućanstva, odraslu djecu i druge žene, ipak samo do povratka migrantkinje. Naposlijetku, privrženost i percepcija regije isprepliću se tako da migrantkinjama izostaje želja za preseljenjem. Slavonija predstavlja njihov dom i socijalno uporište, ali ne traže zaposlenje u Slavoniji zbog percipirane ekonomske stagnacije regije kao i zbog negativnih prethodnih radnih iskustava.

kružne radne migracije, rad žena, migrantska mreža, bilokalnost, narativno istraživanje

nije evidentirano