hrvatski

Suicidalnost u Republici Hrvatskoj /pregled dosadašnjih istraživanja i mogućnost rane procjene u sustavu socijalne skrbi

Suicidalnost kao kompleksan pojam može uključivati smrt, namjeru te čin koji osoba počini samoj sebi, indirektno ili pasivno. Istraživanja su pokazala kako je suicid drugi najčešći uzrok smrti djece i mladih, a posebno u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, što se često povezuje s Wertherovim sindromom. Djeca i adolescenti, kao i bolesnici kojima je dijagnosticiran bipolarni poremećaj te koriste antidepresive u povećanom su riziku od suicidalnog ponašanja. Također, suicidalnost je među 10 najčešćih uzorka smrti u većini zemalja. Istraživanja pokazuju da su društvena izolacija, niski rezultati na testovima inteligencije, psihička bolest osobe, kronični psihički stres, teška kronična oboljenja, poput karcinoma, neke od karakteristika koje su blisko povezane s većom stopom suicida kod odraslih osoba. Možemo reći da su u riziku od počinjenja suicida i osobe starije životne dobi, jer kod njih nije rijetka pojavnost raznih psihičkih i fizičkih bolesti kao što su samoća, depresija, usamljenost, socijalna izoliranost, nemogućnost pronalaska smisla u životu i slične prepreke. Za prepoznavanje suicidalnosti osoba s kojima rade, stručnjaci u pomažućim profesijama mogu primjenjivati Upitnik za ocjenu rizika od samoubojstva (C-SSRS) kojeg su razvili autori na Sveučilištu Columbia. Cilj je ovoga rada prikazati obilježja suicidalnosti u različitim dobnim skupinama te rizične i zaštitne čimbenike kod pojave suicidalnosti u Republici Hrvatskoj, analizirati dosadašnja istraživanja o ovom problemu u Republici Hrvatskoj i prikazati mogućnosti primjene Upitnika za procjenu rizika od samoubojstva (C- SSSR) u pomažućim profesijama, s posebnim osvrtom na mogućnost korištenja Upitnika C-SSRS u sustavu socijalne skrbi.

suicidalnost, rizični čimbenici, procjena suicidalnosti, pomažuće profesije, prevencija

nije evidentirano