hrvatski

Diplomatski odnosi Svete Stolice i Republike Hrvatske

Sveta Stolica putem svojih legata, apsolutnih delegata, pronuncija i nuncija, neprekidno je prisutna u međunarodnim odnosima. Najstarija i najspecifičnija od svih diplomatskih službi u svijetu. Papinska diplomacija svoje početke vidi još u stavu prvih rimskih biskupa da su odgovorni za univerzalnu Crkvu, te da se moraju brinuti i o dobrobiti mjesnih crkava, te su i u najranije vrijeme rimski biskupi slali legate pojedinim mjesnim crkvama i biskupijama. Poimanje Katoličke crkve kao univerzalne, ali i centralističke, gdje je upravo papinstvo odraz Božje središnje moći, diktiralo je oduvijek, a još i uvijek, ustroj i potrebu za diplomacijom. Sveta Stolica održava diplomatske odnose s 183 države svijeta. Temi ugovora Republike Hrvatske i Svete Stolice kao predstavnika Crkve može se priči s više aspekata i s naglaskom na različite njihove dijelove ili pitanja koja potiču. Veze Vatikana s hrvatskim narodom sežu u najdalju poznatu prošlost Hrvata. Bez obzira na dug i vrijedan povijesni odnos Hrvatske i Svete Stolice kroz razne faze i oblike postojanja hrvatske državnosti, pravno i formalno najvažniji je njihov odnos u razdoblju od proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske. Prva i najvažnija međunarodna reakcija na proglašenje samostalnosti neke države, jest njeno priznanje ili nepriznanje od drugih država. Bez priznanja drugih država, novoproglašena država nije priznata u međunarodnoj zajednici, pa ne može realizirati svoju državnost. Republika Hrvatska uživala je podršku Vatikana i Svete Stolice koji su zagovarali njeno priznanje. Sveta Stolica bila je među prvim državama koja je službeno priznala Republiku Hrvatsku, 13. siječnja 1992. godine, a rad na priznanju objavila je već u studenome 1991. godine kada je državama tadašnje Konferencije za europsku sigurnost i suradnju (KESS) poslala Memorandum kojim ih poziva na priznanje Republike Hrvatske. Taj odnos Svete Stolice prema Republici Hrvatskoj najavljivao je drukčije i nove odnose u diplomatskim odnosima. Republika Hrvatska bila je prva država tek izašla iz zajednice s vladajućim komunističkim režimom s kojom su sklopljeni i ratificirani ugovori. Pri sklapanju prva tri ugovora papa Ivan Pavao II. objasnio je kako Crkva njima samo želi dobiti veću sigurnost i novi zamah u djelovanju u državi koja na demokratskoj osnovi omogućuje vjerske slobode i poštuje odvojenost Crkve od države.

Sveta Stolica, Vatikanski ugovori, Hrvatska, Vatikanska diplomacija

nije evidentirano