hrvatski

Važnost etike zemlje Alda Leopolda u očuvanju Parka prirode „Kopački rit“

Aldo Leopold, američki prirodoslovac, šumar, profesor, filozof i praktičar zaštite prirode svojom knjigom Ljetopis pješčanog okruga koja je prozvana Biblijom ekološkog pokreta postavlja temelje etike zemlje i postaje preteča modernog ekološkog pokreta. Leopold u svom konceptu etike zemlje proširuje granice etičkog odnosa s čovjeka na biotičku zajednicu, koja osim čovjeka, uključuje tla, vode, biljke i životinje, ili kolektivno zemlju. Pri tome Leopold naglašava da „zlorabimo zemlju jer je smatramo robom koja nam pripada. Kad zemlju budemo vidjeli kao zajednicu kojoj mi pripadamo, možda ćemo je početi koristiti s poštovanjem i ljubavlju.“ Zemlja ne pripada čovjeku, smatrao je Leopold, nego čovjek zemlji. Posjednički mentalitet, smatrao je on, najveći je uzrok ekoloških poremećaja. Leopold ističe kako “etika zemlje mijenja ulogu Homo sapiensa od osvajača zajednice zemlje do običnog njenog člana i građanina iste. Podrazumijeva poštovanje članovapojedinaca kao i poštovanje zajednice kao cjeline.” Nadalje, Leopold u etici zemlje navodi svoj ekološko-etički imperativ „svatko postupa pravilno ako nastoji sačuvati integritet, stabilnost i ljepotu biotičke zajednice.” Upravo ove misli o očuvanju integriteta, stabilnosti i ljepote biotičke zajednice trebaju biti u središtu misije Park prirode “Kopački rit”. U radu ćemo istaknuti važnost misli i konkretnih ideja Alda Leopolda u očuvanju Parka prirode „Kopački rit“ posebno imajući u vidu rastuće izazove klimatskih promjena koje dramatično utječu na cjelokupnu biotičku zajednicu

Park prirode “Kopački rit”, etika zemlje, Aldo Leopold, biotička zajednica

nije evidentirano