hrvatski

Analiza svojstava portala otvorenih podataka javnog sektora u Republici Hrvatskoj

Ideja o otvorenim vladinim podacima (engl. Open Government Data, OGD) posljednjih je godina dobila snažan zamah. To je rezultiralo brojnim inicijativama otvorene vlade i mogućnošću pristupa podacima iz javnog sektora te ubrzanim razvojem ekosustava otvorenih podataka na različitim razinama. Međutim, nedostatak jedinstvene nacionalne vizije o razvoju ekosustava otvorenih podataka doveo je do različitih strategija koje su institucije uključene u rad s takvim podacima razvile za svoje vlastite potrebe. Kao izravan rezultat, portali otvorenih podataka razvijeni kroz te inicijative pokazuju različite funkcionalnosti, karakteristike i kvalitetu pruženih podataka i usluga. Unatoč znatnim sredstvima uloženima u razvoj i održavanje portala, izostala su sveobuhvatna istraživanja njihovih prednosti i mana s ciljem razumijevanja potencijala takve različitosti. Dosad provedene analize uglavnom su usmjerene na njihova pojedinačna svojstva, dok međusobna usporedba tih svojstava i ukupna funkcionalnost još uvijek nisu istraživani. Gledano iz različitih perspektiva, portali se mogu razlikovati po sadržaju, mogućnostima i korištenoj tehnologiji te ostvariti bolje ili manje uspješne rezultate u usporedbi s drugim portalima. Cilj ovog rada je pružiti bolji uvid u razlike portala prostornih podataka analizom njihovih svojstava s tematskog, funkcionalnog, semantičkog i tehnološkog stajališta te dobiti informacije o mogućnostima pojedinog portala kroz usporedbu s općeprihvaćenim funkcionalnostima i karakteristikama, ali i drugim portalima. S obzirom na to da se portali otvorenih (vladinih) podataka mogu promatrati kao novi oblici informacijskih sustava, metodologija korištena za njihovu analizu slijedi istu logiku te ih promatra kroz tri različita stajališta: kvalitetu informacija, kvalitetu sustava i kvalitetu usluge. Metodologija korištena u ovom radu koristi okvir procjene koji su prije nekoliko godina razvili i primijenili znanstvenici iz Grčke (Alexopoulos i dr., 2015.), a koji se temelji na prva dva prethodno spomenuta stajališta (kvaliteta informacija i kvaliteta sustava). Treće svojstvo (kvaliteta usluge) je izostavljeno jer nije direktno povezano s temom ovog istraživanja. Korišteni okvir sastoji se od više kriterija koji vrednuju različite karakteristike portala, u svakoj od četiri kategorije, a koji su formulirani kako bi se dobili što vjerodostojniji rezultati. U sklopu ovog istraživanja, analiza je provedena na portalima okarakteriziranima kao portali otvorenih podataka tijela javnog sektora Republike Hrvatske. Ti portali pripadaju različitim administrativnim razinama (s različitom političkom, društvenom i pravnom pozadinom) pri čemu svaka organizacija ima različite tehničke mogućnosti. Čak i ako su portali prilagođeni da rade najbolje za svoju specifičnu namjenu, rezultati ovog istraživanja vrlo su vrijedni u razumijevanju njihovih potencijalnih slabosti. Ukupno je analizirano dvadeset hrvatskih portala otvorenih podataka iz javnog sektora kroz tematsku, funkcionalnu, semantičku i tehnološku perspektivu, a potom su statističkom obradom podataka dobiveni rezultati. Na temelju rezultata doneseni su zaključci i formulirane preporuke o mogućnostima za poboljšanje učinkovitosti portalâ. Iskorištavanje punog potencijala portala otvorenih vladinih podataka može dovesti do povećanja društvenog i gospodarskog utjecaja pruženih podataka. Također, osim informacija o njihovim funkcionalnostima, dobiveni rezultati osiguravaju mogućnost usporedbe statusa tih portala s prijedlozima izvješća Europske komisije o zrelosti otvorenih podataka za Hrvatsku. Rezultati ove analize mogu se smatrati vrlo vrijednom osnovom za budući razvoj portalâ otvorenih vladinih podataka u Hrvatskoj.

vrednovanje ; svojstva ; otvoreni vladini podaci ; portal

nije evidentirano