hrvatski

Influence of war on the mental health off refugees in Dubrovnik

Istraživali smo veze između tromjesečnih stresnih ratnih događaja, ishoda mentalnog zdravlja , te migracijskih tendencija autohtonog stanovništva s dubrovačkog područja na uzorku od 161 prognane osobe koje su izbjegle s okupiranog područja. Tjelesne, psihičke, socijalne i financijske nevolje vezane uz rat utjecale su na zdravstveno stanje prognanih osoba, ali ovi učinci nisu se pokazali relevantnim u pogledu njihovih migracijskih odluka. Čak 81.8% prognanih osoba pokazalo je psihičke i somatske simptome koji spadaju u kliničko granična stanja. Anksiozne tendencije i somatski simptomi prevladavali su nad depresivnim tendencijama. Učestalost simptomatologije uvećavala se s godinama starosti. Umjereni stupanj varijabilnosti očitovao se između specifičnih smetnji među spolovima, žene su izražavale širu lepezu simptoma nego muškarci. U odnosu na migracijske tendencije, zanemarljivih 4 ili 2, 5 % prognanih osoba su odlučile emigrirati zauvijek, a drugih 7 ili 4.3% prognanih osoba odlučilo je emigrirati ali samo privremeno. Svi ostali odlučili su ostati u svojim rodnim mjestima i ponovo izgraditi svoje uništene domove. Držali su da je moguće nastaviti život u graničnom području pokazujući svoju čvrstu ukorijenjenost. U terminima zdravstvenog stanja, prognanici su ozbiljno ugroženi poglavito oni srednjih godina, u odnosu na prognanike mlađe populacije. Unatoč ovim činjenicama, prognanici su bili manje opsjednuti stresnim događajia iz prošlosti i svojim psihičkim tegobama, a više pitanjima kako se nositi sa sadašnjom situacijom i kako stvoriti produktivnu budućnost.

prognanici, Domovinski rat, Dubrovnik, psihičko zdravlje

nije evidentirano