Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Odnos uspoređivanja s drugima, učestalosti korištenja društvenih mreža te socijalne interakcije i samopoštovanja u kontekstu straha od propuštanja kod studentica za vrijeme pandemije (CROSBI ID 723732)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Hajdinjak, Nikolina ; Andreis, Lea ; Vučenović, Dario Odnos uspoređivanja s drugima, učestalosti korištenja društvenih mreža te socijalne interakcije i samopoštovanja u kontekstu straha od propuštanja kod studentica za vrijeme pandemije // 23. Dani psihologije u Zadru. Međunarodni znanstveno-stručni skup. Knjiga sažetaka / Tucak Junaković, Ivana ; Macuka, Ivana ; Tokić, Andrea (ur.). Zadar: Sveučilište u Zadru, 2022. str. 173-173

Podaci o odgovornosti

Hajdinjak, Nikolina ; Andreis, Lea ; Vučenović, Dario

hrvatski

Odnos uspoređivanja s drugima, učestalosti korištenja društvenih mreža te socijalne interakcije i samopoštovanja u kontekstu straha od propuštanja kod studentica za vrijeme pandemije

Korištenje društvenih mreža velikom broju ljudi, a posebno mladima predstavlja svakodnevnicu, a to se posebno iskazalo u razdoblju pandemije. Prilikom njihova korištenja, često dolazi i do uspoređivanja s osobama koje ondje postavljaju određeni sadržaj, a zbog količine raznolikog sadržaja nerijetko dolazi i do stvaranja osjećaja da drugi imaju više zadovoljavajuća iskustva, odnosno dolazi do razvoja straha od propuštanja. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razloge korištenja društvenih mreža te odnos uspoređivanja s drugima, učestalosti korištenja društvenih mreža te socijalne interakcije i samopoštovanja u kontekstu straha od propuštanja na populaciji studentica u razdoblju pandemije. Istraživanje u kojem je sudjelovala 171 sudionica u dobi od 18 do 22 godine (M = 20, 23 ; SD = 1, 11), provedeno je tijekom svibnja 2021. godine putem online obrasca. Obrazac se sastojao od sljedećih skala: Skale uspoređivanja s drugima, Skale straha od propuštanja (subskale socijalna interakcija i samopoštovanje) te pitanja koliko sati dnevno provode na društvenim mrežama, koje društvene mreže najviše koriste i koji su razlozi korištenja društvenih mreža. Studentice su u najvećoj mjeri iskazivale kako društvene mreže koriste 2 do 3 sata dnevno. Od društvenih mreža najviše koriste WhatsApp, YouTube, Instagram i Facebook, a najčešće kako bi komunicirale s bliskim osobama, iz dosade te radi traženja određenih informacija. Provedena je regresijska analiza u kojoj su prediktori učestalost korištenja društvenih mreža te dvije subskale straha od propuštanja – socijalna interakcija i samopoštovanje objasnili 22, 3 % varijance sklonosti uspoređivanja s drugima. Pri tome, jedini značajni prediktor bila je socijalna interakcija kao subskala straha od propuštanja (β = 0, 438). Ovi nalazi upućuju na to da socijalna interakcija u okviru straha od propuštanja potiče na uspoređivanje s dugima, a ne samo korištenje društvenih mreža kako se spominje u literaturi. To bi moglo značiti da su društvene mreže samo mjesto na kojemu se uspoređivanje s drugima odvija, a socijalna interakcija u okviru straha od propuštanja ono što uspoređivanje s drugima stvarno i aktivira.

uspoređivanje s drugima, socijalna interakcija, samopoštovanje, korištenje društvenih mreža

nije evidentirano

engleski

Relationship between tendency to compare with others, social media use, social interaction and self-esteem whitin the fear of missing out in female students during the Covid-19 pandemic

nije evidentirano

comparison with others, social interaction, self-esteem, social media use

nije evidentirano

Podaci o prilogu

173-173.

2022.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Tucak Junaković, Ivana ; Macuka, Ivana ; Tokić, Andrea

Zadar: Sveučilište u Zadru

Podaci o skupu

23. dani psihologije u Zadru

poster

26.05.2022-28.05.2022

Zadar, Hrvatska

Povezanost rada

Psihologija