Obilježja i kvaliteta života hrvatskih umirovljenika: što čini starenje uspješnim? (CROSBI ID 328058)
Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Jelić, Katarina ; Korać, Dora ; Kopilaš, Vanja
hrvatski
Obilježja i kvaliteta života hrvatskih umirovljenika: što čini starenje uspješnim?
Ljudski vijek se posljednjih godina značajno produljio te se fokus gerontologije i zdravstvene psihologije sve više prebacuje na utvrđivanje čimbenika koji određuju kvalitetu života. Starija dob period je brojnih promjena na tjelesnom, kognitivnom, emocionalnom i socijalnom planu, ali unatoč gubicima postoje i pozitivne promjene. U Republici Hrvatskoj je u srpnju 2022. godine bilo ukupno 1.230.173 korisnika mirovina. S obzirom da se radi o značajnom udjelu u ukupnom stanovništvu RH, cilj ovog istraživanja bio je istražiti subjektivne čimbenike uspješnog starenja, odnosno utvrditi u kojem smjeru je potrebno razvijati intervencije radi poboljšanja kvalitete njihovog života. U istraživanju je sudjelovalo 274 umirovljenika, od čega 182 žena (66, 4%) te 92 muškaraca (33, 6%) prosječne dobi 70 godina (SD=8, 5) koji su u prosjeku umirovljeni s oko 55 godina (SD=7, 98). Od standardiziranih upitnika, korišteni su: Skala samoprocjene uspješnog starenja, Kratka forma UCLA skale usamljenosti, Gerijatrijska skala depresije- kratka forma te Upitnik emocionalnih vještina i kompetencija. Sudionici su upitnik ispunjavali uživo, nakon što su potpisali informirani pristanak i suglasnost za sudjelovanje. Sukladno očekivanjima, većina varijabli umjereno je do srednje pozitivno povezana, uz iznimku kronološki dobi koja je značajno povezana samo sa subjektivnom dobi (r=0, 553). Sukladno rezultatima, osobe koje se percipiraju mlađima od svoje objektivne dobi iskazuju manje depresivnih simptoma i bolje emocionalno funkcioniranje, a vlastito starenje procjenjuju uspješnijim. Dobivena je umjerena i pozitivna povezanost usamljenosti i depresivnosti (r=0, 392) te niska, negativna povezanost usamljenosti i emocionalne kompetencije (r=-0, 187). Starije osobe koje imaju razvijeniju emocionalnu inteligenciju iskazuju nižu razinu depresivnosti (r=-0, 336). Konačno, model koji kombinira varijable spola i subjektivne dobi u prvom koraku te varijable depresije, usamljenosti i emocionalnih kompetencija u drugome koraku pokazao se statistički značajan te objasnio gotovo polovicu varijance uspješnog starenja, odnosno 45, 3% (R2c= 0, 442). Preporuke za buduća istraživanja idu u smjeru kombiniranog nacrta istraživanja s minimalno dvije točke mjerenja, gdje bi se mogle uključiti i objektivne mjere poput zdravstvenog statusa ili visine mirovine , uz razmatranje mogućnosti korištenja reprezentativnijeg uzorka.
starenje, umirovljenici, kvaliteta života, mentalno zdravlje
nije evidentirano
engleski
Characteristics and quality of life of Croatian retirees: what makes aging successful?
In recent years, the human lifespan has been significantly extended, and the focus of gerontology and health psychology is increasingly shifting to determining the factors that define the quality of life. Old age is a period of numerous changes on the physical, cognitive, emotional and social levels, but despite the losses, there are also positive changes. In July 2022, there were a total of 1,230,173 pension beneficiaries in the Republic of Croatia. Given that this is a significant share of the total population of the Republic of Croatia, this research aimed to investigate the subjective factors of successful ageing, that is, to determine in which direction it is necessary to develop interventions to improve the quality of their lives. A total of 274 retirees participated in the research, of which 182 were women (66.4%) and 92 were men (33.6%) with an average age of 70 years (SD=8.5) who retired on average at around 55 years of age (SD=7.98). Of the standardized questionnaires, the following were used: Self-Assessment Scale of Successful Aging, UCLA Loneliness Scale Short Form, Geriatric Depression Scale - Short Form and Emotional Skills and Competence Questionnaire. The participants completed the questionnaire after signing the informed consent and agreement to participate. As expected, most variables are low to moderately positively correlated, except chronological age, which is significantly correlated only with subjective age (r=0.553). According to the results, people who perceive themselves as younger than their objective age show fewer depressive symptoms and better emotional functioning, and they assess their own ageing as more successful. A moderate and positive correlation between loneliness and depression (r=0.392) and a low, negative correlation between loneliness and emotional competence (r=-0.187) were obtained. Older people with more developed emotional intelligence report a lower level of depression (r=-0.336). Finally, the model that combines the variables of gender and subjective age in the first step and the variables of depression, loneliness and emotional competence in the second step proved to be statistically significant and explained almost half of the variance of successful ageing, i.e. 45.3% (R2c= 0.442). Recommendations for future research are in the direction of a combined research design with at least two measurement points, where objective measures such as health status or pension amount could be included while considering the possibility of using a more representative sample.
aging, retired people, quality of life, mental health
nije evidentirano
Podaci o izdanju
2023 (14 (1))
2023.
151-173
objavljeno
1847-8050
1848-9117
https://doi.org/10.59323/k.14.1.7
