hrvatski

POLITIKA DETANTA: POVIJESNI KONTEKST I SUVREMENA PRAKSA

U ovome diplomskom radu analizirana je općenita hladnoratovska situacija uz snažan naglasak na politiku detanta kao jedan od ključnih faktora smanjenja postojećih tenzija tadašnjih hladnoratovskih sukoba. Razrađena je i sama terminologija pojma „detant“ i njegove uspješnosti kao i sistematični prikaz samih pojedinih razdoblja detanta iz kojih je vidljiva promjena, kako glavnih državnih aktera tako i općih geopolitičkih zbivanja na globalnoj sceni u pojedinom navedenom razdoblju. Kao dva glavna i direktna primjera uspješnosti ili neuspješnosti politike detanta možemo izdvojiti primjerice „Pregovore o ograničavanju strategijskoga naoružanja“ (poznatiji kao SALT I i SALT II pregovori) kao primjere upravo uspješno sklopljenih bilateralnih sporazuma između tadašnje dvije suprotstavljene super-sile SAD-a i SSSR-a. S druge strane, kao primjer neuspješnosti politike detanta, u vidu posljednje veće oružane eskalacije Hladnog rata, prikazana je primjerice druga ključna prekretnica, odnosno sovjetska invazija na Afganistan poznatija i kao Afganistansko-sovjetski rat. Od važnih povijesnih ličnosti spominju se primjerice Dwight D. Eisenhower, John F. Kennedy, Josif V. Staljin, Nikita S. Hruščov, Richard Nixon, Jimmy Carter, Leonid I. Brežnjev, Mihail Gorbačov, Ronald Reagan i dr. kao glavni akteri zaslužni ne samo za sam ton toka svojeg pojedinog razdoblja detanta, te stanja međunarodnih odnosa i geopolitičke stabilnosti koji su direktan rezultat toga, već i za posljedice koje njihova djela ili postignuća uzrokuju u sljedećoj nadolazećoj fazi detanta te daljnjem razvoju geopolitičkih i međunarodnih odnosa kao takvih u svim pojedinim nadolazećim povijesnim razdobljima.

detant, cikličnost, međunarodni odnosi, pregovaranje

nije evidentirano