hrvatski

ODREDNICE POTRAŽNJE ZA ŽIVOTNIM OSIGURANJEM U ODABRANIM EUROPSKIM ZEMLJAMA

Društva za osiguranje, kao dio financijskog sustava, važne su institucije svakog modernog gospodarstva. Dok se zaštitna funkcija osiguranja uglavnom veže uz neživotna osiguranja, životna osiguranja znatno doprinose razvoju financijskog sustava. Dugoročne police životnih osiguranja omogućuju društvima za životna osiguranja akumulaciju kapitala kojim se financiraju dugoročni investicijski projekti što pak doprinosi razvoju tržišta kapitala. Isto tako, društva za životna osiguranja važan su izvor financiranja javnog duga. S druge strane, za korisnike osiguranja, životno osiguranje predstavlja štedni proizvod. Stoga je predmet diplomskog rada analiza utjecaja makroekonomskih, demografskih, socijalnih i institucionalnih varijabli na potražnju za životnim osiguranjem, aproksimiranu premijom životnog osiguranja po stanovniku, odnosno gustoćom životnog osiguranja u zemljama članicama Europske unije. Cilj istraživanja usko je povezan s predmetom rada, a očituju se u pravilnoj raspoznaji odrednica potražnje za životnim osiguranjem, ovisno o stupnju gospodarskog razvoja zemlje. Sukladno cilju istraživanja, postavljena je sljedeća istraživačka hipoteza: Odrednice potražnje za životnim osiguranjem razlikuju se ovisno o gospodarskoj razvijenosti zemlje. Empirijska analiza sastoji se od dva dijela, a provedena je nad godišnjim podacima za razdoblje od 2004. do 2020. godine, ovisno o dostupnosti podataka. Ekonometrijska analiza započinje klaster analizom kojom su zemlje obuhvaćene istraživanjem grupirane u skupine istog stupnja gospodarskog razvoja, odnosno klastere. Drugi dio empirijske analize podrazumijeva procjenu utjecaja odabranih varijabli na potražnju za životnim osiguranjem primjenom panel modela. Provedeno istraživanje pokazalo je da realni dohodak ima pozitivan utjecaj na potražnju za životnim osiguranjem, neovisno o gospodarskoj razvijenosti zemalja uključenih u model. Nadalje, u razvijenim zemljama, uz realni dohodak, porast omjera zavisnosti mladih u odnosu na radnu populaciju također vodi rastu potražnje za životnim osiguranjem, za razliku od državnih izdataka za zdravstvo koji imaju negativan utjecaj na potražnu stranu životnog osiguranja. S druge strane, u zemljama u razvoju, uz realni dohodak, na potražnju za životnim osiguranjem pozitivno utječu obrazovanje, državni izdaci za zdravstvo te vladavina prava. Suprotno, porast nezaposlenosti i omjera zavisnosti starih u odnosu na radnu populaciju vode do smanjenja potražnje za životnim osiguranjem u zemljama u razvoju. Nadalje, postavljena istraživačka hipoteza djelomično je potvrđena. Naime, interakcijski član inflacije i dummy varijable koja označava pripadnost zemlje određenom klasteru nije statistički signifikantan. S druge strane, zasebna analiza oba izlučena klastera pokazala je da se odrednice potražnje za životnim osiguranjem u razvijenim zemljama ipak razlikuju od onih u zemljama u razvoju, uz iznimku realnog dohotka. Nadalje, provedeno istraživanje ukazuje na razdvajanje financijske pismenosti od formalnog obrazovanja. Stoga se društvima za osiguranje i nositeljima ekonomske politike sugerira provođenje edukativnih programa s ciljem povećanja financijske pismenosti stanovništva.

životno osiguranje, osigurateljna gustoća, potražnja za osiguranjem, analiza panel modela, klaster analiza

nije evidentirano